Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Vreme trenutno pogoduje voću u Šumadiji

Vreme trenutno pogoduje voću u Šumadiji

305

Kajsija je trenutno u fazi pred otvaranje cveta i ako ne bude prolećnih mrazeva voćari u Šumadiji mogu da se nadaju dobrom rodu. Aleksandar Glišić iz sela Šume kod Topole, koji gaji voće na oko 25 hektara, kaže da je naredni period ključan i da ako bude mrazeva, opet ćemo ostati bez kajsija. Ona je, kako navodi Glišić, reper i za ostalo voće.

– Kajsija je voće koje prvo stiže na cvetanje. Ako ona pregrmi, i ostale vrste će opstati. U Šumadiji su trenutno povoljni agrometeorološki uslovi za voće i vinograde. Prošle godine smo imali izuzetno ranu vegetaciju, kakva se ne pamti, a ove je malo drugačije. Rezidba u vinogradima se polako privodi kraju, a za voćnjake bi valjalo više padavina, kako bi imali što više vlage u zemljištu –  kaže Aleksandar Glišić, voćar iz sela Šume.

Glišić na oko tri hektara gaji stone sorte grožđa. Za početak marta loza je u dobroj kondiciji.

– Vinova loza, kako se kaže ovde kod nas, još nije počela da suzi ili zaliva, pa se i dalje orezuje. Za sada sve ide po kalendaru. I za vinograde i ostalo voće važi da je valjalo malo više snega zimus. Međutim, kako ga proteklih godina uopšte nije bilo, i ovo je dobro.

Aleksandar sa porodicom gaji voće na oko 25 hektara imanja. On je nastavio porodičnu tradiciju u voćarstvu i vinogradarstvu koja seže do 17. veka. Sa velikim iskustvom tvrdi da ova sezona obećava, te ako ne bude velikih temperaturnih oscilacija, voće bi trebalo da procveta kad mu je vreme i opstane do berbe.

Poljoprivredne savetodavce brine nedostatak padavina u ovoj godini.  Inženjer za voćarstvo i vinogradartstvo, Danko Petrović, kaže da su sneg i kiša početkom zime, u novembru i decembaru, dobro došle voćnjacima, ali januar i februar su bili sušni.

– Skoro je izvesno da ćemo imati deficit vlage. Sve zavisi koliko će padavina biti u narednim mesecima i to je najveći problem za voćare koji nemaju navodnjavanje zasada. Navodnjavanje voćnjaka jeste investicija, ali klimatske promene su već evidentne. Na prinos se može računati samo ako kontrolišemo količinu vlage u zemljištu – kaže Danko Petrović.

Tekst i foto: Biljana Nenković