Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ U sred Vojvodine raste džinovski kikiriki

U sred Vojvodine raste džinovski kikiriki

21

Verku Dodić iz sela Dolovo, kod Pančeva, oduvek je facinirala proizvodnja kikirikija. Međutim, kada je saznala da posle njene sadnje na parceli nestaje korov poželela je da se i sama oproba u toj proizvodnji. Kako o tome ništa nije znala krenula je da istražuje i za prvu sadnju nabavila seme iz inostranstva.

Proizvela džinovske plodove

– Na kućnu adresu stiglo mi je seme krupnog kikirikija, koji u čahuri ima obično dva ploda. Zasejala sam ga na parceli od 28 ari, prethodno dobro izoranoj i iskultiviranoj motokultivatorom i odmah pogrešila u sadnji. Seme sam sejala na razmaku od 35 cm i na kraju dobila džinovske plodove kikirikija – priča kroz smeh Verka ističući da joj se to sigurno ne bi dogodilo da je imala od koga da uči.

To, međutim, ovu ženu koja je po struci poljoprivredni tehničar, nimalo nije obeshrabrilo. Naprotiv, želela je da proizvede savršen kikiriki, pa je dugo analizirala prethodnu sezonu želeći na taj način da izbegne greške koje je napravila.

Ovoga puta seme kikirija zasejala je na razmaku od 25 cm, a između svakog reda je ostavila prazan prostor od 70 centimetara, taman toliko da može zemlju da obrađuje kultivatorom. Čim je seme izniklo krenula je sa zagrtanjem kako bi moglo nesmetano da se razvija.

– Setva kikirikija se obavlja krajem aprila, početkom maja. Seje se bukvalno kao i kukuruz, jedno po jedno zrno. Kada krene da cveta ne treba ga zagrtati već pustiti da se razvija trideset dana i onda to uraditi – kaže Verka i naglašava da kada cvet uvene na tom mestu izlazi iglica koja kreće prema zemlji, a kada se zagrne na njenom vrhu počne da se stvara čahura sa plodom koji ostaje u zemlji.

Cvet traje samo jedan dan

Cvet na kikirikiju, po njenim rečima, traje samo jedan dan, tako da je teško odrediti koliko za to vreme cvetova može da bude oprašeno. Kada ova biljka počne da cveta to čini gotovo neprekidno, a ona u stvari cveta četiri do pet puta i pravi u proseku od pedeset do šezdeset cvetova.

– Poželjno je kikiriki zagrnuti više puta, jer što se više zagrće veći je prinos. Moja preporuka je da se zagrne samo četiri puta i to na trideset dana – naglašava Verka.

Ona ističe da kikiriki sa krupnim zrnom koji proizvodi na svom imanju može da naraste do 35 cm, ne ide u širinu i zbog toga je veoma lak za zagrtanje, za razliku od sitnije sorte koja ima do pet zrna u čahuri i raste do 55 centimetra. Kikiriki se vadi iz zemlje u oktobru pre prvih mrazeva. Skidaju se čaure sa biljke i suše se, a kada se to obavi jedan deo se obavezno ostavi za seme za sledeću godinu.

– Što se tiče prinosa on umnogome zavisi od zagrtanja. Od kilograma posejanog semena može se dobiti prinos od trideset do pedeset kilograma -tvrdi Verka.

Naša sagovornica podvlači da je kikiriki veoma zahvalna biljka za gajenje jer odlično podnosi sušu i nije joj potrebno zalivanje. Ne napadaju je štetočine i insekti tako da može da se proizvodi bez upotrebe pesticida. Uništava korov u bašti i poboljšava kvalitet zemljišta.

– Na parceli gde sam sadila kikiriki bilo je sirka na pretek, a sada ga uopšte nema – kaže Verka i ističe da je ova biljka idealna za proizvodnju u našoj zemlji.

Tekst: Gordana Nastić

Foto: Verka Dodić