Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ U regionu Beograda od mraza su najveći gubici kod kajsije

U regionu Beograda od mraza su najveći gubici kod kajsije

1115
Foto: AdobeStock

Podsetimo se da su voćari Beogradskog regiona i prethodne godine imali uticaj na svoju proizvodnu sezonu od dejstva nepoželjnih vremenskih prilika (kasnih mrazeva, grada, suše), što je  se direktno odrazilo na zasade, prinos i kvalitet, zavisno od lokaliteta i zastupljenog sortimenta. Ove godine, koja je već tokom marta meseca vezala duži lep, topao period sa visokim temperaturama za ovo doba, kada bi voćke trebale postepeno da ulaze u period kretanja vegetacije, temperatura se 18. i 19. marta naglo spustila u minus, i samim tim usledile su neželjene posledice po ovogodišnju proizvodnju i njeno preuranjeno kretanje. Najveće štete pretrpele su rane sorte koštičavog voća, gde pripada kajsija, prvenstveno sorte koje su bile u punom cvetanju i precvetavanju. Pored kajsije štete su pretrpele i džanerika, kao i neke sorte trešnje i rane breskve. Jačina oštećenja zavisi i od lokaliteta do lokaliteta.

Lepo i toplo vreme pre mrazeva izmamilo je sokove i izvuklo pupoljke, pa su feno-faze zavisno od sortimenta u periodu mrazeva bile od neotvorenog cveta do precvetavanja, zavisno od sorte do sorte. Rane sorte kajsija su na nižim nadmorskim visinama već bile i u fazi tek zametnutog ploda. Sve to ukazuje koje sorte su bile sa najvećim rizicima da pretrpe oštećenja, gde je kajsija prednjačila i u nižim krajevima „stradala“, u nekim mestima na terenu rada koji naša služba pokriva oko 90%, a u pojedinim zasadima i više, dok je u ovom periodu pregleda u nekim našim krajevima na višim nadmorskim visinama po proceni ostalo više ploda. Konkretnije procene umanjenja prinosa od uticaja ovih martovskih mrazeva, koji u potpunosti nisu odavali utisak prolećnih mrazeva, već su po nekim osobinama ličili i na zimske, jer su pored nižih zahvatili i više krajeve, znaće se tek za nedelju do dve dana nakon njihovog dejstva. Do ovakvih posledica po očekivane prinose ranog voća su doveli mrazevi koji su prvog dana bili sa vetrom i samim tim se podigli u više krajeve, subjektivno odavajući utisak i nižih temperatura od prisutnih,  dok su drugi dan bili zastupljeni većinom u nižim krajevima. 

Trenutne višednevne kiše, povremeno praćene vetrom takođe ne odgovaraju proizvodnji voća, zato što remete i ometaju oprašivanje i potrebne tretmane zaštite voćaka.

Bojazan je i april, mesec u kom dosta sorata cveta, vegetacija voćaka uveliko kreće, pogotovu ako se pojave mrazevi i niske temperature koje duže traju.

Ono što voćari svakako trebaju još na početku podizanja zasada preventivno da odrade, čime doprinose smanjenju rizika u borbi protiv mrazeva, jeste da izaberu odgovarajuć sortiment i agroekološke uslove. Kasnije zavisno od uslova i nivoa opremljenosti na gazdinstvu u zasadima voća pravilna primena direktnih i indirektnih mere proporcionalno pomaže očuvanju ploda.

Ljiljana Gvozdić dipl.inž.polj.