Насловна РАЗНО Stočni grašak i graorica važni kao hranivo

Stočni grašak i graorica važni kao hranivo

581

Stočni grašak i graohorica zauzimaju značajno mesto u krmnom konvejeru. Grašak se može iskorišćavati kao koncentrovano stočno hranivo, kao zdravo zrno koje se melje i direktno daje stoci, kao seno a može se i silirati. Zrno sadrži 23-27% proteina i može se koristiti za ishranu stoke bez termičke obrade kao što je slučaj kod soje. Iskorišćavanje graška za zelenu krmu se obavlja u fazi od cvetanja do formiranja prvih mahuna, a spremanje silaže se obavlja kada je razvijeno dve trećine mahuna. Stočni grašak treba gajiti isključivo u plodoredu.

Dobri predusevi su okopavine, strna žita i neke vrste povrća. Na istom mestu može se gajiti posle 3-4 godine. Osnovna obrada zemljišta za setvu graška se izvodi u jesen oranjem na dubinu od 25 cm. Predsetvena priprema se obavlja neposredno pred setvu, a ima za cilj da usitni i poravna površinu zemljišta , što pruža povoljne uslove za kvalitetnu setvu i nicanje graška. Grašak ima manje potrebe za hranivima te se uglavnom koriste kompleksna đubriva. Orjentacione količine su 30-50 kg azota oko 50-80 kg fosfora i 40-60 kg kalijuma. Posebnu pažnju treba obratiti đubrenju sa azotnim đubrivima jer grašak vezuje izvesnu količinu azota iz vazduha pomoću bakterija na korenovom sistemu. Celokupna količina fosfornih i kalijumovih đubriva se primenjuje pri osnovnoj obradi, a azotna najmanje 15-20 dana pre setve.

Setva u proleće se obavlja obično krajem februara i u martu, zavisno od vremenskih uslova i treba koristiti zdravo i deklarisano seme. Seje se uskoredo na rastojanju 15-20 cm između redova i 3-5 cm u redu. Količina semena koja se koristi za setvu zavisi pre svega od gustine useva i cilja gajenja kao i od sorte i kreće se od 150-250 kg po hektaru. U proizvodnji stočnog graška najzastupljenije su domaće sorte i to Junior koji se gaji i radi krme a može da se gaji i za zrno sa potencijalom prinosa do 4,5 t/ha , Javor i Jezero su sorte koje se gaje za zrno sa potencijalom prinosa i do 5,0 t/ha. Od mera nege posebnu pažnju treba obratiti na zaštitu od korova, bolesti i štetočina, one imaju za cilj postizanje visokih i stabilnih prinosa. Grahorica se gaji radi stočne hrane koja je odličnog kvaliteta. Koristi se u vidu zelene krme (ispaša i kosidba), u vidu sena i silaže. Može se uspešno gajiti u smeši sa žitima , čime se značajno povećava produktivnost i kvalitet krme i odnos hraniva. Od žita se koriste raž i ovas, ređe ječam i pšenica .Grahoricu treba gajiti isključivo u plodoredu . Najbolji predusevi za grahoricu su okopavine i strna žita , a na istoj parceli može se gajiti posle 3 – 4 godine. Treba znati da je grahorica odličan predusev za kukuruz i povrće gde je povećanje prinosa , u odnosu na druge kulture kao predusevi, odličan pokazatelj.

Obrada zemljišta treba da bude blagovremena i kvalitetna . Duboko oranje je obavezno u jesen , na dubini od 30 cm. Predsetvena priprema se izvodi sa ciljem da stvori rastresit površinski sloj zemljišta , koji je u funkciji kvalitetne setve Grahorica ima sposobnost fiksacije azota, obična grahorica može fiksirati od 140 –154 kg/ ha .Povoljno reaguje na đubrenje mineralnim đubrivima dok se organsko đubrivo, naročito stajnjak, upotrebljava pod predhodni usev. Orjentacione količine mineralnih đubriva kreću se oko 40 – 80 kg/haa azota, 70 – 100 kg/ha fosfora i oko 70 – 90 kg/ha kalijuma. Fosforna i kalijumova đubriva se ucelosti upotrebljavaju pri osnovnoj obradi zemljišta. Azotna đubriva se unose u predsetvenoj pripremi. Setva grahorice se obavlja u martu , a u zavisnosti od agrometeoroloških uslova, uskoredno na rastojanje 14 – 16 cm i dubinu od 4 – 6 cm. Za setvu se korist od 120 – 130 kg grahorice i 30 – 40 kg žita (ovas , raž , pšenica ).

Sorta jare grahorice koja se seje na našem području je Novi Beograd sa potencijalom prinosa 35 – 40 t/ha zelene krme i 7 – 8 t/ha sena uz učešće sirovih proteina u suvoj materiji od 21% . Obzirom da grahorica ima kratak vegetacioni period , i da se gaji kao međuusev , merama nege se poklanja manja pažnja .Valanje je mera koja se koristi nakon setve i ima za cilj uspostavljanje boljeg kontakta između semena i zemljišne vlage.

Jorgovanka Vlajkovac, PSS Požarevac