U čačanskom kraju nekada je bilo dosta vinograda. Na obroncima planine Jelice gajile su se sorte grašac, prokupac i tamjanika. Problem je nastao kada je u drugoj polovini 19. veka u srpske vinograde dospeo insekt iz Amerike, koji se hrani na listu i korenu vinove loze i u kratkom vremenu dovodi do propadanja cele biljke. Dejstvom ovog insekta opustošeni su vinogradi, a područje Jelice i okoline Čačka ni danas nije u potpunosti stiglo da se oporavi, jer je nova tehnika gajenja podrazumevala kalemljenje plemenitih sorata na različite podloge otporne na filokseru.
– Od tada je u naše vinograde uvedena loša praksa gajenja direktno rodnih hibrida, koji su u narodu poznatiji kao neprskanci i otporni su na insket donet iz Amerike, pritom ne moraju da se kaleme. Uzgoj neprskanaca je u svetu zabranjen jer plod u svom sastavu sadrži veliki broj štetnih jedinjenja koja utiču na sluh, dok je veći broj istraživanja pokazao da imaju i kancerogena svojstva. Direktno rodni hibridi se razmnožavaju vrlo prosto, pobada se reznica u zemlju i kod nas ih uglavnom ima u seoskim dvorištima – rekao je dr Leposavić, navodeći da u današnje vreme postoji želja za obnovom vinogorja na čačanskom području, kao i pomak u toj oblasti.
– Na ovom prostoru je bilo nekoliko vinogorja, ali je vinova loza u prethodnom periodu zapostavljena. Na obroncima Jelice se, podižu mali vinogradi, ne više od nekoliko hektara, najviše do pet. Uglavnom su to sorte prokupac, vranac i tamjanika, tek je poneki čokot stonog vina. Ipak, može se reći da se vinogradi vraćaju na ovaj prostor – rekao je dr Aleksandar Leposavić.
Priredila: Zorica Dragojević