Borba protiv ove grinje, koja desetkuje medonosne pčele, najveći je izazov u bavljenju organskim pčelarstvom, a smetnje su i obimna papirologija i pronalaženje adekvatnih lokacija za pčelinjak, kaže Darko Batinić iz Lazareva kod Zrenjanina.
Organska proizvodnja postaje sve popularnija u našoj zemlji, kako među poljoprivrednim proizvođačima, tako i među potrošačima, što potvrđuje rast površina uključenih u organsku biljnu proizvodnju i sve šira ponuda organske hrane na rafovima marketa.
Darko Batinić iz Lazareva kod Zrenjanina, bavi se pčelarstvom po organskim principima.
Nakon konverzije je, kako kaže, došlo do naglog pada proizvodnje, dok sada, nakon dve godine organske proizvodnje, stabilizuje prinose. Trenutno je njegova proizvodnja na nivou od 10 do 15 kilograma organskog meda po košnici godišnje. Na pitanje koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi se određeni med klasifikovao kao organski, naš sagovornik odgovara da sve mora ići redom.
– Prvo morate sklopiti ugovor s nekom od sertifikacionih kuća, u mom slučaju to je bio Ecocert. Zatim je u periodu konverzije potrebno da zamenite vosak u košnicama voskom iz organske proizvodnje ili od voštano-mednih poklopčića. Potom je potrebno da pronađete lokacije koje moraju zadovoljavati uslov da u krugu od tri kilometra bude samoniklo rastinje ili usevi iz organske proizvodnje. Bitno je reći da se prihrana mora obavljati organskim šećerom. Jedna od najvažnijih stvari jeste borba protiv varoe, u kojoj se mogu koristiti organske kiseline, mravlja, oksalna, potom eterična ulja, ramovi građevnjaci ili, u mom slučaju, fizički metod pomoću toplote – istakao je Batinić.
– Fizička metoda borbe protiv varoe zasniva se na činjenici da pčela izdržava veće temperature u odnosu na varou. Egzaktnim zagrevanjem i praćenjem vremena, varoa se eliminiše u procentu većem od 98 %. Mana ovog metoda je u tome što je spor i može se raditi samo u periodu kada nema legla, a pri tome se mora pronaći i matica koja ne ide na tretman.
Naš sagovornik upravo borbu protiv ove grinje, koja desetkuje medonosne pčele, ističe kao najveći izazov u bavljenju organskim pčelarstvom. Smetnje su i obimna papirologija i pronalaženje adekvatnih lokacija za organski pčelinjak.
Tanja Prolić
