SANJA KUZMANOVIĆ, ORGANSKA POVRTARKA SA ČENEJA
Nezamenjiv je osećaj kada, zahvaljujući sopstvenom znanju, veštini i upornosti, sićušno zrno unesete u zemlju i iz njega iznikne jedra biljka. Posebno kada ona donese ztrdave plodove sa prirodnim ukusom, mirisom, izgledom, bojom i kvalitetom, koji se tope u ustima i poželjni su i zdrav zalogaj za sve uzraste. Konačno, kada takvim radom i zarađujete i to dovoljno za solidan život porodice. Upravo tako opisuje svoj posao nasleđen od muževljeve majke, bake i još nekoga pre njih, rođena Osiječanka Sanja Kuzmanović, ekonomista po zvanju, koja se udajom doselila na Čenej kraj Novog Sada.
-Sve je počelo od momenta kada je naša starija ćerka, još kao mala beba počela da jede „redovnu“ hranu – seća se Sanja Kuzmanović. – Za nju smo kupovali povrće sa organskim poreklom i primetili ogromne razlike u odnosu na ono iz klasične proizvodnje, tretirane brojnim hemijskim preparatima. Zato smo, na manjoj parceli, počeli organsku proizvodnju za potrebe našeg domaćinstva. Prelomni trenutak nastupio je kada sam, pre desetak godina, kao trudnica, izgubila posao u jednoj firmi. Suprig i ja smo, u dogovoru sa deverom, odlučili da proizvodimo organsko povrće na osam hektara zemljišta, oko salaša gde se on rodio.
Kupuju oni koji znaju
Okolina salaša nije obrađivana preko 20 godine. Bio je to, prvenstveno, odličan pašnjak za dvadesetak ovaca rase Virtemberg i izvorprirodnog stajnjaka, kaže Sanja i nastavlja:

– Već 2016. godine smo podigli prvi plastenik sa samo 16 kvadratnih metara. Koristili smo postojeću literaturu, izuzetno korisne savete profesorke Dr Branke Lazić, zatim stručnjaka Poljoprivredne savetodavne službe Novi Sad, kao i iskustava drugihproizvođača organskog povrća. Sada imamo platenike na ukupno 3.200 kvadratnih metara gde proizvodimo oko 30 vrsta povrća tokom čitave godine.
Povrtarska sezona Kuzmanovića počinje zelenom salatom, spanaćem, kelerabom, nastavlja se karfiolom, brokolijem, boranijom, mladim krompirom, paradajzem, paprikom, krastavcem, crnim i belim lukom i završava jesenjim spanaćem i salatom. Za iste namene koriste još 3,5 hektara na otvorenom prostoru. Poslednjih godina podigli su i manji zasad krušake, bresakve, jabuke, trešnje, višenje i kupine. Posao nije lak, ali je isplativ.
-Imamo veći broj stalnih kupaca „na kućnom pragu“, zatim posredstvom Distributivnog centra na Čeneju, preko „Ulice organske hrane“ na Ribljoj pijaci u Novom Sadu i u saradnji sa supermarketima. Sve je više kupaca koji unapred naručuju naše proizvode i to su oni koji znaju šta u ishrani znači organski proizverdena hrana, posebno u ishrani dece i odraslih sa zdravstvenim problemima.
Sok od paradajza na starinski način
Prioritet plamana ove porodice je prodaja svežeg povrća, ali su im se vrlo brzo nametnuli i zahtevi kupaca za prerađevinama, isključivo od povrća sa ovog salaša. Zato je porodica Kuzmanović od 2021. godine redovan učesnik na opštinskim i pokrajinskim konkursima za subvencioniranu nabavku odgovarajućih mašina za preradu povrća. U redovan asortiman na ovom salašu ušla je mešana salata koja sadrži papriku, zeleni paradajz, krastavac, i kupus. Zatim su krenuli i sa lovačkom salatom sa crvenom paprikom, celerovim listom i belim lukom.

Nabavili su i opremu za kuvanje paradajza, proizvodnju ajvara, džemova i kiselog kupusa, kao i mašine za sortiranje, pakovanje i druge prateće namene. Porodica Kuzmanović postala je čuvena po proizvodnji soka od paradajza na starinski način. Plodovi se seku, kuvaju i pasiraju, pa dokuvavaju pre sipanja u flaše. Na taj način se dobija gušći i ukusniji sok. Specijalitet je kuvani paradajz s dodatkom crnog i belog luka, paprike i celerovog lista, čime se dobija ukus i sadržaj kao da se radi o gotovoj paradajz čorbi.
-Presudan za naš porodični biznis je sertifikat od Ministarstva poljoprivrede Republike Srbije za proizvodnju organskog povrća i hrane. Obnavlja se svake godine, na osmnovu izveštaja „Organik kontrol sistema“ – naglašava Sanja Kuzmanović. – Taj dokument je punvažan samo uz Prilog pod brojem jedan. U njemu se navode vrste povrća koje su na dozvoljenoj sortnoj listi, zatim proizvedene količine na preciznio utvrđenoj površini. Nadležna služba jednom godišnje najavljeno dolazi da proveri gde se i šta proizvodi, a još dva puta nenajavljeno da utvrdi da li se i kako sprovode zvanični priincipi proizvodnje organske hrane. Na kraju, uzimaju uzorke i proveravaju hemijski sastav plodova. Ukoliko uoče nešto sumnjivo, sve se ispituje u laboratorijama, pre konačnog izveštaja. Svaski kupac ima pravo da vidi ovakav dokument.
Kopriva kao hrana, bosiljak insekticid…
Proizvodnja počinje hemijskom analizom zemljišta koju obavlja Instiotut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Cilj je da se tačno utvrdi postojeća kolilčina azota, fosfora, kalijuma i mikroelemenata, kao i fizičke osobine zemljišta. Moguće je vrlo precizno utvrditi koliko čega treba dodati da se dobije optimalna kolčina plodova vrhunskog kvaliteta i na osnovu najnovijih naučnih i stručnih dostignuća u ovoj oblasti.
Praksa je pokazala da se na ovaj način sadržaj humusa u zemljištu ove porodice na Čeneju povećao sa tri na 3,8 odsto, što je izuzetno korisno. Na sajtu Ministarstva poljoprivrede postoji tekst Zakona o organskoj proizvodnji, sa vrlo preciznom listom sredstava za zaštitu i negu biljaka koja su dozvoljena. Prvenstveno se to odnosi na isključivo korišćenje deklarisanog semena koje nije tretirano hemijskim preparatima, zatim na peletirano đubrivo kao i na biljke koje suzbijaju moguće bolesti i odbijaju prisustvo neželjenih insekata.

Kopriva se, bez obzira na vrhunska tehnološka dostignuća, pokazala kao nezamenjivo sredstvo za zaštitu biljaka i obezbeđivanje hranljivih materija u zemljištu. Praksa je pokazala da, nakon potapanja koprive u vodu, posle 7 do 15 sati, u zavisnosti od temperature vazduha, dolazi do vrenja. Posle ceđenja, može da se koristi za prihranu povrća u koncentraciji 1:5, a kada postupak traje 24 sata, dobija se izuzetno jak insekticid.
Kao efikasan insektivid koristi se i mleveni beli luk. U oba slučaja tretman se mora obnavljati svakih dva-tri dana, što je dosta zamoran posao. Jednostavnije je sadnja bosiljka, origana i drugih biljaka jakog mirisa, koje rasteruju štetne insekte. U uslovima blagih zima, kao što su poslednjih godine, ove biljka štite i od bube „smrdljiovi martin“. Veoma je efikasno i kravlje mleko iz domaće proizvodnje, kao i surutka, u koncentraciji 1:5 za suzbijanje pepelnice i plamanjače.
Za decu radost, a ne moranje
Porodica Kuzmanović ima dve ćerke, od 12 i osam godina. Obe su, uz veliku radost i zadovoljstvo, počele da pomažu roditerljima u setvi semena u čašice i kontejnerte. Potom su se upustile i u svoju organsku proizvodnju lubenica, čiji ukus izuzetno cene. Počele su sa deset, a potom su prešle na 200 kućica, da bi sada to čine u čitavom plasteniku. Interesovanje za proizvodnju povrća im se proširuje, što može biti garancija nasleđivanja ove proizvodnje na naučnoj osnovi. Sav zarađeni novac je isključivo njihov za kupovinu onoga što žele.
Veliki rizik, ali i zarada
Proizvodnja organskog povrća donosi značajnu zaradu, ali i tri-četiri puta veća ulaganja nego u klasičnom povrtartstvu. Značajnu ulogi ima i odgovarajući plodored. Zbog mnogih ograničavajućih faktora u zaštiti, proizvodnja je praćena i mnogobrojnim rizicima. Prošle godine su im, zbog neuobičajeno visokih temperatura, propale veće količine jesenjeg spanaća, kupusa i karfiola još u fazi rasada. U proizvodnji mladog krompira u plastenicima na 320 kvadratnih metara, uz trošak od oko 100.000 dinara može da se zaradi skoro dvostruko više. Kod krastavca su ulaganja oko 400.000 dinara, zbog većeg učešća radne snage, a zarada je 578.000 dinara. Ipak, od organske proizvodnje povrća i njegove prerade, uz dosta rada, može solidno da živi jedna četvoročlana porodica.
Pomoć Grada ženama i mladima
Gradsko veće za privredu Novog Sada, već nekoliko godina, preduzima niz mera podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Redovno raspisuje konkurse za podršku ženama preduzetnicama i mladima do 40 godina starosti. Lane je za te namena izdvojenio 30 miliona dinara, koje je dobilo preko 30 poljoprivrednika u prigradskim naseljima, među kojima je pretežan broj žena. Za 2025. godinu, kako ističe Milorad Radojević, član Gradskog veća za privredu, biće iz Budžeta Grada obezbeđeno oko 70 miliona dinara. Posebno će se to odnositi na nabavku sortnog semena u organskoj proizvodnji, sertifikaciju, dobijanje geografskog porekla i druge namene. Predviđa se i otvaranje konkursa za sve koji su do sada dobijali ovakve podrške, zatim za potrebe vinara, uređenje atarskih puteva, kanalske mreže i drugo. Poseban naglasak davaće se na edukaciju poljoprivrednika, nakon koje se stiče pravo za posetu kolegama u inostranstvu.
Piše: Branko Krstin