Sredinom februara ove godine, iz staklenika na 2,3 hektara domaće firme „Grow Rasad“ u Irigu, nedaleko od Novog Sada, krenukle su prve veće količine naručenog rasada paradajza, nešto kasnije i kasnije i paprike, do velikih komercijalnih peroizvođača povrća, pa i do hobista. U ovom najvećem stakleniku u Srbiji od 2008. godine, proizvodi se rasad po najsavremenijoj holandskoj tehnologiji koja obezbeđuje maksimalni rod i vrhunski kvalitet zdravih plodova
– Holandska tehnologija u proizvodnji rasada donela nam je puno novih postupaka za koje nismo znali do pre neku deceniju – kaže Dr Anđelko Mišković, direktor firme „Grow Rasad“.

– Proizvodimo rasad svih vrsta povrća iz uvoznog deklarisanog semena, u skladu sa zakonima u Srbiji. Zahvaljujući rasadu, skraćen je period vegetacije, manja je potreba za kvalitetnim i skupljim semenom, obezbeđuje se ujednačeni porast i određivanje optimalnog broja biljaka po jedinici površine. Za neke naše semenske kuće smo proizvodili rasad, čime je postignut dvostruko brži vegetativni razvoj biljaka, a time i znatno smanjenje ulaganja.
Paradajz se seje ručno
Kompjuteri omogućuju kontrolu mikroklimatskih uslova u stakleniku i rad mašina, a agronomi podešavaju željene parametre, u skladu sa potrebama pojedinih vrsta povrća i njihovih sorti i hibrida – ističe Dr Mišković u razgovoru za „Dobro jutro“:
– Preko naše meteorološke stanice obezbeđujemo neophodne podatke o temperaturi i vlažnosti vazduha, brzini i smeru vetra, količini sunčeve svetlosti i padavina. U staklenicima postoje klimatske kutije, pa smo u mogućnosti da, na osnovu stanja u spoljašnjoj i unutrašnjoj sredini, odredimo najpovoljnije uslove temperature i vlage vazduha za svaku gajenu vrstu biljaka. Jedna od najmasivnijih je paradajz.

Zbog specifične građe semena paradajza, setva se obavlja ručno, objašnjava Dr Anđelko Mišković. Nakon usejavanja u kocke, rasad se odnosi u klima komoru na temperaturu od 24-25 stepeni u trajanju od 4-5 dana. U momentu nicanja rasad se iznosi van strogo kontrolisanih uslova. Tada je u stakleniku potrebna temperatura od oko 24, da bi se formirala 2-3 prva lista. Zatim se ide na optimalni porast na 21 do 22 Celzijusa, a nakon rasađivanja, koje traje 20 do 40 dana, na 18 do 22 stepena Celzijusa. Paradajz zahteva visoku osvetljenost i zimi, kad nedostaje svetlosti, mogu nastati poremećaji, pa se biljke izdužuju i ne formiraju cvet. Radi bolje osvetljenosti, biljke se u stakleniku šire na 9 do 30 jedinki po kvadratnom metru.
Za normalno klijanje i nicanje paradajza, tokom 4-5 dana potrebno je obezbediti dovoljno vode. Potom dolazi do formiranja nekoliko prvih listova i generativnih organa, sa potpuno razvijenim pupoljcima. Noćne temperature treba da su za 5 do 8 stepeni niže u odnosu na dnevne. U iriškom stakleniku voda se dodaje istovremeno sa rastvorom hranljivih materija, a višak se reciklira i ponovo unosi preko hranljivih kocki od crnog treseta. Period proizvodnje rasada paradajza traje 30 do 50 dana. Rasad može da se transportuje u položenom stanju, ali ne duže od 24 sata, jer može doći do krivljenja vrhova biljaka.
Rasadničari prate rokove povrtara
Rasadnička proizvodnjamora da prati rokove proizvodnje i setve povrća u plastenicima. A, kad je o paradajzu reč, sadi se tokom cele godine u nekoliko navrata. Prvi put od 1. do 15. februara u objekte sa grejanjem. Druge sadnja je najčešća i traje od 15. marta do 20. aprila u plastenicima bez grejanja. Treći rok je od 1. juna do 25. jula, kada se paradajz gaji kao drugi usev i namenjen je za dospevanje u zimskom periodu. Sadi se na gustinu od 2,5 do 3 biljke po kvadratnom metru, na razmak od 80 cm između i 40 do 50 cm u redu. Gustina sadnje zavisi od vremena proizvodnje tokom godine.

Intenzivni vegetativni porast i formiranje cvasti i ploda traje 65 do 80 dana. Minimalna temeperatura za rast paradajza treba da je između 12 i 43 stepena. Sve ispod i iznad tih vrednosti dovodi do nepovratnih procesa. Kada sazri prva cvast, dolazi do formiranja novih šest do sedam spratova cvasti i plodova. Nivo vlažnost vazduha može činiti veliki problem. S obzirom na visoke prinose koji se ostvaruju, kao i da 90 odsto ploda čini voda, jasno je da je paradjz biljka kojoj je potrebno dosta vode. U plasteničkoj proizvodnji vodu je potrebno dodavati u ranim jutarnjim časovima. To se, obično, čini sistemom „kap po kap“, tokom 1 do 3 sata, kada biljke dobijaju 5 do 15 litara vode po kvadratnom metru. Učestalost navodnjavanja zavisi od faze porasta i tipa zemljišta. Vlažnost vazduha može predstavljati vekliki problem. U fazi cvetanja paradajz zahteva 40 do 45 odsto vlage u vazduhu, što je teško postići. Tokom oblačnih dana vlažnost vazduha dostiže i 90 odsto. Tada ne dolazi do oplodnje, pa nastaju nepotpune cvasti.
Iako se proizvodi bez hemikalija i veštačkih aditiva, kao i bez ostataka patogena i korovskog semena, paradajz u plastenicima ostvaruje visoke prinose. Sa deset tona po hektaru paradajz iznosi 40 kilograma azota, 10 fosfora i 40 kalijuma. To je osnov za planiranje đubrenja koje mora poći i od hemijske analize zemljišta.
Tekst: Branko Krstin