Насловна ТЕМЕ ПОВРЋЕ Krastavac nikada ne sme biti žedan

Krastavac nikada ne sme biti žedan

344

Većina povrtarskih biljaka se gaji isključivo u navodnjavanju, jer se jedino u takvoj proizvodnji mogu dobiti visoki prinosi odgovarajućeg kvaliteta. Iako se po tehnologiji gajenja uglavnom međusobno razlikuju, ipak osnovni principi navodnjavanja su slični i zajednički.

Krastavac formira obilnu vegetativnu masu, naročito lisnu, zbog čega troši mnogo vode za transpiraciju i za obilan rod. Plodovi sadrže visok procenat soka, te su kod ovog povrća potrebe za vodom visoke i stalne. Poznato je da je korenov sistem ovog povrća vrlo plitak i razvija se u površinskom sloju zemljišta do 20 ili 30 cm u dubinu, i dosta slabo je razvijen. Zbog takvog odnosa nadzemne mase i korenovog sistema, za visoke prinose zahteva obilnu vlažnost zemljišta. Kada vode nema dovoljno prinos i kvalitet se značajno umanjuju. Ako na početku vegetacije zemljište nije dovoljno vlažno, biljke se ne razvijaju uobičajenim tempom pa nisu u stanju da formiraju visok prinos.

shutterstock

Utvrđeno je da je ovom povrću u vremenu od cvetanja do završetka plodonošenja (period od 8 nedelja) potrebno od 200 do 400 mm vodenog taloga, a koliko tačno zavisi od vremenskih uslova, dužine vegetacije i sistema gajenja. Ako je u setvi površina isušena, valja parcelu odmah po završetku posla zaliti malom količinom vode s finom kišom, kako se ne bi stvorila pokorica. Ukoliko su temperature vazduha visoke, zalivanja treba često ponavljati da bi se održavao vlažan i mek setveni sloj kako bi biljke brzo i ujednačeno iznikle.

Do formiranja zametaka plodova usev treba umereno zalivati kako se ne bi razvila velika vegetativna masa, i omogućilo formiranje većeg broja ženskih cvetova. Tada je neophodno da se njiva zaliva svakih 5 do 8 dana, zavisno od klimatskih uslova. Kada počne cvetanje, navodnjavanja su ređa kako se ne bi remetilo oprašivanje ženskih cvetova. Od formiranja plodova i u periodu berbi potrebna su česta zalivanja, na svakih 4 do 5 dana, u zavisnosti od padavina. Ne sme se dopustiti da se u tom periodu zemljište isuši, jer bi se tako zaustavio porast mladih zametaka, formirani plodovi bi ostali sitni, deformisani, a opala bi im tržišna vrednost.

Krastavac je toploljubiva biljka kao i paprika, pa bi optimalna temperatura vode za njegovo zalivanje trebalo da bude 20 stepeni. Ako je niža, ne sme se zalivati u periodu visokih temperatura vazduha, recimo u podne, već rano ujutru ili uveče kada su temperature vazduha od 15 do 17 stepeni. U protivnom, može doći do temperaturnih šokova i opadanja listova i cvetova. Pored redovnih rokova proizvodnje, krastavac se kod nas vrlo uspešno gaji i iz kasne setve, kao postrni usev, za potrebe konzerviranja. U postrnoj setvi uslovi i načini navodnjavanja su slični kao kod redovne proizvodnje, samo treba biti obazriviji u odnosu na održavanje vlažnosti zemljišta u prvim fazama porasta kada su visoke temperature vazduha i zemlja može brzo da se isuši. U fazi plodonošenja, kada su temperature vazduha niže, manje su potrebe za vodom, pa ga treba ređe zalivati.

Piše: Ljiljana Vuksanović, PSSS Kragujevac

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.