Piše: Jasna Bajšanski
Trava nas povezuje sa zemljom, budi nam čula i čini da otuđeno ljudsko biće opet postane deo prirode, zaboravljajući bar načas užareni asfalt, gužvu i buku. Otuda i želja čoveka da ima svoje parče zemlje, na njoj travnjak po kojem će hodati on, njegova deca i unuci. A da u sve treba uložiti znanja, rada i ljubavi, svi znamo. Tako je i s travnjakom, mekim kao tepih.
O tome kako u svom dvorištu imati travnjak, kao naslikan ili barem kao s filma, razgovarali smo sa Nenadom Volođom iz „Agrocentra Volođa“ iz Pančeva. Upozorio nas je na značaj majskog održavanja travnjaka. Prvi posao je uklanjanje suve trave, lišća i svih biljnih ostataka, nakupljenih tokom jeseni i zime. To se radi grabuljanjem. Osim što se travnjak očisti biljkama, istovremeno mu se omogućava da diše.
Navodnjavanje najbitnije od svega
Naš sagovornik kaže da, kao i svako živo biće, i trava traži negu i održavanje. Nakon čišćenja travnjaka, potrebno je đubrenje, i to đubrivima s produženim dejstvom, kako bi ono duži vremenski period hranilo biljke. Trava tada ima dovoljno hraniva za najmanje tri meseca. Da bi travnjak bio lep i kvalitetan, najbolje je svake godine uraditi analizu zemljišta, jer se jedino tako može znati šta je travi potrebno. Ne treba bacati đubrivo, već treba prihranjivati travu.
Ukoliko su se na travnjaku pojavili prazni „pečati“, na tim mestima je potrebno dosejavanje. To je najbolje učiniti kvalitetnim semenom, kao što je npr. Barenburg. Najbitnije od svega je navodnjavanje. Ono doprinosi aktiviranju đubriva.
Ono što spada u negu, a što je neizostavno, jeste i košenje. Kositi treba kada je trava suva, jer se mokra trava oštećuje. Kosi se na svakih 7 do 10 dana. Na taj način sprečava se rast širokolisnih korova koji uništavaju travnjake. Nije bitno koliko je trava visoka, ona se mora redovno kositi u pravilnim vremenskim intervalima, kako korovi ne bi proizveli seme koje se može proširiti na čitavu travnatu površinu. Važno je i pravilno podesiti travokosačicu.
Letnja i jesenja mera košenja
– Kod letnjeg košenja trava treba da bude viša, od 5 do 7cm, jer se na taj način sprečava da sunčevi zraci dopru do korena i unište ga. U jesen visina trave treba da bude 3cm, kako bi se travnjak lakše ograbuljao i s njega uklonilo lišće i drugi suvi ostaci biljaka. Kod kućnih travnjaka širokolisni korovi mogu se suzbiti i hemijskim sredstvima koja deluju baš na njih. Sve ove mere treba preduzeti blagovremeno jer, ako se širenje korova otrgne kontroli, travnjak je izgubljen – poručuje Nenad Volođa, stručnjak za trave.
Prema njegovim rečima, posebno treba voditi računa o travnjacima na senovitim mestima.
Pre svega, prilikom setve treba izabrati trave koje su baš za ovakva mesta. Njima nikako ne treba davati veliku količinu vode, jer se vlaga na takvim mestima duže zadržava. Sem toga, potrebno je koristiti specijalizovana đubriva koja ne dozvoljavaju stvaranje mahovine.
Kada se travnjak pravilno održava, on može trajati dugi niz godina. U suprotnom, njime ovladaju korovi, čime mu se smanjuje životni vek. Dobro održavanje podrazumeva i provetravanje travnjaka, i ono se radi mašinama. Ova mera primenjuje se radi proređivanja trave koja se ubokorila
Najčešća greška
Najčešća greška koju ljudi prave jeste da koriste isto seme i za senovita i za osunčana mesta. Tako se ne dobija lep travnjak. Najbolje je da se konsultuju sa stručnjakom, jer ne treba zaboraviti da postoji trava koja je više podložna gaženju, velikoj količini vode ili određenom terenu, odnosno, tipu zemljišta. Valja znati da li je reč o propusnom zemljištu ili je takvo da se voda zadržava na travnjaku. Od svega toga zavisi i koliko dugo se navodnjava, jer bez vode nema ničega. Postoje izuzetno kvalitetne trave i đubriva koji, sa dobrim navodnjavanjem mogu da naprave izuzetno lepe travnate terene različitih veličina – kaže Nenad Volođa.
