MALO POZNATA I SKORO NESTALA
Batulenka – odomaćena sorta nepoznatog porekla. Nađena je u Banatu i sporadično se gajila do Drugog svetskog rata. A danas je izuzetno retka, gotovo nestala. Plod je srednje krupan, okruglastog oblika, tanke, sjajne i voštane pokožice, beložute boje, sa sunčane strane rumen. Meso je svetložute boje, sočno, hrskavo, topljivo, slatkasto vinskog osvežavajućeg ukusa. Ima lepu aromu karakterističnu za ovu sortu. Plodovi ubrani u punoj zrelosti mogu da se čuvaju do proleća u običnim uslovima.
Batulenka ima srednje bujno stablo sa veoma gustim granama, koje se povijaju prema zemlji, pa moraju da se razređuju. Može da bude otporna na većinu biljnih bolesti, posebno ako se nalazi na brežuljkastim terenima sa dobrom vazdušnom drenažom. U zatvorenim lokacijama ova sorta pati od čađave krastavosti, ali na provetrenim i terenima sa većom nadmorskom visinom nije potrebna nikakva dodatna zaštita. Ovo je dobra stona sorta sa ukusnim plodovima, koji mogu da se čuvaju nepromenjeni do proleća.

Mi imamo jedno drvo u dvorištu koje je staro oko 80 godina. Ovu sortu nema niko u našoj okolini, niti smo sreli nekog kome je ona poznata u mnogim mestima širom Srbije, jer smo nosili plod kada smo bili na pijacama sa sadnim materijalom. Mi je nismo kalemili ranije. Tek nedavno smo prvi put orezali veće grane i razredili je. Ona je odgovorila sa obilnim rodom, kao nekada jedno drvo iste sorte koje je imalo bolji položaj. Nikada nismo saznali odakle potiče i zašto je samo mi imamo. Ljudi sa sela malo su se kretali tih godina krajem II svetskog rata. Ali jedna priča je ostala u porodici. Pradeda koji je bio vojnik u I svetskom ratu je izgubio zeta od najstarije ćerke na Sremskom frontu. On nije želeo da njegove dve unuke (2. i 4. godine) ne znaju gde je grob njihovom ocu. On odlazi sa zapregom koju su činile dve krave na put dalek 300 km da izvrši eshumaciju zeta u selu Nijemci u Sremu, gde je počivalo njegovo telo. Zeta je sahranio na seoskom groblju, a verovatno da je tamo pronašao kalem-granke (plemke) koje je kući nakalemio. Ovo mi je u detinjstvu bila omiljena jabuka za jelo. Od jedne plemke počelo je i jedno prijateljstvo koje traje već 30 godina sa porodicom koja je i kupovala sav višak ove sorte jabuke.
Ja sam okalemio ove godine, nekih 800 komada na vegetativnoj podlozi MM 106, dok u sledećim godinama planiram da progresivno povećam broj kalemljenih sadnica ove sorte. Podloga značajno utiče na kvalitet voćke, plodonošnju, bujnost i ukorenjivanje. Sorte na ovoj podlozi veoma rano prorode već u trećoj, ponekada i drugoj godini. Daje visok prinos i tolerantna je na razne bolesti, svoju široku primenu pronašla je u organskoj proizvodnji voća.
Na ovoj podlozi pored pomenute Batulenke, za koju subjektivno tvrdim da je jabuka nad jabukama, kalemio sam sorte Kožara i čuvene Budimke. Na plodnim zemljištima dobre rezultate su dale sorte slabe bujnosti, a na lošijim sorte srednje bujnosti. Tolerantna je na lošija zemljišta i podnosi sušu, ali ne podnosi zadržavanje vode oko vrata korena. Tokom gajenja sadnica, postignut je optimum sa prisustvom vode što je poboljšalo fiziološke uslove. Ove tri sorte imale su samo dva tretiranja insekticidima za celu vegetativnu godinu, kao i jednu prihranu veštačkim đubrivom u minimalnoj količini, kako bi se pripremile za dalji organski način održavanja. Suzbijanje korova vršeno je mehaničkim putem, kako bi se izbegla nepotrebna hemizacija.
Piše: Neša Kojić

20 DŽEPNIH KNJIGA
Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.
Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.
Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.

0691154004
dobrojutro.redakcija@gmail.com