Насловна ТЕМЕ ВОЋЕ Jesenje jagode bolje rađaju

Jesenje jagode bolje rađaju

211
Foto: Shutterstock

Jagoda može da se sadi u bilo koje doba godine. Pre nekoliko decenija bilo je nezamislivo i raspravljati o ovoj temi. Novi jagodnjak se zasnivao u julu ili avgustu. Danas je, prvenstveno zbog promene klime, jesen optimalno vreme za ovaj posao. Jesenja sadnja je sigurnija od prolećne, a preporučuje se zato što biljke ubrzo ulaze u fazu mirovanja. Voćari tvrde da su ppinosi jesenjih zasada veći, nego onih na kojima je jagodnjak podignut u proleće.

Da sadnja bude kvalitetna valja pravovremeno pripremiti zemljište. A, za ovaj posao ima dosta vremena.

Analiza, đubrenje, oranje

Jagode je najbolje posaditi na ravnoj parceli, strmina im ne odgovara. Drugi neophodni preduslov su dobro razvijeni, zdravi živići. I najvažnije, sve to valja pripremiti do druge polovine septembra, kada je optimalan rok za sadnju. Sav posao se mora završiti do prvih mrazeva. Preporučuje se da se na jedan hektar posadi 40 hiljada živića.

Pre pripreme zemljišta, neophodno je da se uradi agrohemijska analiza u laboratoriji najbliže poljoprivredne stručne službe, da se odredi sadržaj osnovnih elemenata N, P, K i pH vrednost zemljišta, kao i ukupni i aktivni karbonati. Analiza je neophodna i zbog izbora sorti i obezbeđivanja potrebne količine đubriva – stajnjaka i mineralnog.

Zemljište za podizanje jagodnjaka potrebno je pripremiti kada je vlažnost umerena zbog očuvanja njegove strukture. To je posebno važno za voćare koji nameravaju da podignu veći jagodnjak. Najbolje je da se to radi tokom leta ili rane jeseni. Prvo se rasturi zgoreo goveđi stajnjak 20 do 40 t/ha, zatim se uzore na dubinu od tridesetak cm. Može se koristiti i živinski stajnjak u kojem ima puno makroelemenata. Mineralna đubriva (NPK) se rasturaju pred pripremu za sadnju. Obično je potrebno 700 do 1.000 kg/ha i odmah se oranjem unesu u zemljište na dubinu 30 do 40 cm.

Redovi u pravcu sever-jug

Jagode se mogu saditi mašinski ili ručno što se češće praktikuje. Najčešće se sade na bankove, gredice kako se negde kaže, koje su zastrte crnom folijom. Redove je najbolje postaviti u pravcu sever-jug, jer se tako biljke bolje izlažu suncu i intenzivnija je provetrenost.

Ako su sadnice (živići) kupljene u rasadniku gde su čuvane u hladnjači, tada ih valja posaditi najkasnije tri dana po preuzimanju, a pre sadnje ih potopiti u vodu u trajanju do 24 sata kako bi se osvežile, zatim i u rastvor fungicida, obično su to preparati na bazi bakra, radi dezinfekcije.

Nakon sadnje svaku biljku treba obilno zaliti da bi se što brže ukorenila. Poznato je da jagode traže puno fosfora i kalijuma te bi ih, čim se posade, a i u dva-tri navrata kasnije, trebalo prihraniti lako rastvorljivim đubrivima koja sadrže i makro ali i mikroelemente u različitim formulacijama. Preporuka je da se u početku koriste vodotopiva đubriva koja sadrže više fosfora, zbog učvršćivanja korena. Kada prođe 7 do 10 dana od sadnje, prednost se daje vodotopivim đubrivima s najviše azota, jer on utiče na vegetativni rast. Kasnije, za prihranu se upotrebljavaju đubriva koja sadrže kalijum koji podstiče cvetanje.

Piše: Svetlana Mujanović

Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje cveće“. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korišćenje i uvek pri ruci.

Moj voćnjak će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište, odaberete voćnu vrstu.

Tu su i Jabuka, Višnja, Trešnja, Kruška, Borovnica, Jagoda, Malina, Leska, Šljiva, Kajsija, Ruža, Paradajz, Paprika, Krompir, Krastavac, Grašak, Pasulj, Lukovi i Vinograd.