Насловна ТЕМЕ ВИНОГРАД Gde poljoprivrednici i dalje greše u  eAgraru?

Gde poljoprivrednici i dalje greše u  eAgraru?

641

Kada je pre tri godine uveden eAgrar mnogi poljoprivednici u Šumadiji su bili nepoverljivi, a najviše zbunjeni. Na početku ih je najviše mučila registracija gazdinstva, a danas čak 90 odsto poljoprivrednika u ovom regionu zna da koristi eAgrar, te je pomoć savetodavaca daleko manja.

 – Nekada, kada se slala papirologija poštom čekalo se nekoliko meseci, a sada se odmah vidi da li je zahtev u pripremi, da li je prihvaćen ili odbijen, ili je potrebna dopuna. Ova platforma je uvedena da bi celokupna dokumentacija bila u jedinstvenom sistemu, u kome se dobijaju sve potrebne informacije. Cilj je bio da se sve institucije povežu u jedinstveni sistem, čime je olakšan rad savetodavaca pri pomoći poljoprivrednicima. Sada imamo uvid u svaki papir koji su doneli i svaku parcelu. Znamo da li je njihova, imamo uvid kada dolaze rešenja, isplate i kog dana i datuma je novac na računima. Možemo da podnesemo žalbe, molbe ili prigovore i sve što je vezano za direktne podsticaje ili podsticaje za mere ruralnog razvoja – kaže Miloš Jelić, savetodavac za ruralni razvoj u PSSS Kragujevac, koji su preuzeli posao pomoći poljoprivrednicima.

Jelić navodi da u snalaženju u elektronskom vođenju gazdinstva i  dalje ima problema, ali daleko manje nego na početku. Primera radi, ako nosilac gazdinstva premine, onda se ulazi u proceduru promene podataka, ili žele da ubace i nekog člana porodice i to je posao u kome im je potrebna pomoć savetodavaca.

– Problem je što u selima sada uvode adrese. Dešava se da je nosilac gazdinstva promenio adresu, a član domaćinstva nije. Ili je istekao zakup zemlje. Na početku smo radili zakup bez overe kod notara, a sledeće godine je već morala overa. Tako da ima još mnogo stvari oko kojih je poljoprivrednicima potrebna pomoć – kaže Jelić.

Sve što je vezano za direktne podsticaje poljoprivrednici uglavnom mogu sami da obave u aplikaciji. Ali kada su u pitanju mere za ruralni razvoj, poput podsticaja na nabavku novih mašina, opreme, osiguranja ili priplodnih grla, potrebno je da savetodavac poljoprivredno-stručne  i savetodavne službe dokument potpiše. I u toj oblasti još ima grešaka.

– Dešava se da stočar kupi nova grla i plati ih kešom i nema priznanicu. Ili, plati uplatom na račun preko naloga. Ali, takvim načinom ne vidi se tok novca. U pravilniku se izričito navodi da mora nalog za prenos sredstava bude overen u banci ili se priznaje overen izvod banke. Tada se poljoprivrednici pitaju šta i kako dalje, jer su očekivali 50 odsto povraćaja novca, a platili su neko grlo 2000 evra ili još gore, kupili su tri grla. Dešavaju se i gore stvari. Dođe domaćin i kaže kako je njegov sin tehnički potkovan, što je odlično. Ali on propusti rok za podnošenje zahteva – dodaje Jelić primere iz savetodavne prakse u eAgraru.

Lokalne savetodavne stručne službe nemaju nadležnost nad lokalnom samoupravom, već rade isključivo u korist poljoprovrednika sve ono što je nekad radio trezor.

– Naravno, mlađi su mnogo brže shvatili kako ovaj sistem funcioniše, ali je bilo mnogo starijih domaćina koji čak nisu ni imali pametni telefon ili mejl adresu. Bez toga nisu ni mogli da registruju domaćinstvo. Njima je još uvek potrebna pomoć – kaže Miloš Jelić.

Tekst i foto: Biljana Nenković