Fotografije ljudi i prizora sa sela našli su svoje mesto i u Noći muzeja. Istorija sela ispričana je u Kragujevcu postavkom starih fotografija iz prošlog veka. Sa njih može da se „pročita“ kakav je nekada bio život u Šumadiji, kakve su bile mobe ili odela.

Fotograf Petar Ž. Petrović je aparatom daleke 1929. godine snimio mobu u selu Male Pčelice kod Kragujevca. U to vreme žito se želo srpovima, a žene su nosile marame, uglavnom svetle boje. A ovu mobu, sudeći po fotografiji, pratili su i svirači, kako bi se težak posao lakše završio.

Isti autor je između 1920. i 1930. godine ovekovečio bračni par iz sela Čestin kod Knića. Naslovljena je kao „J. Đorović sa ženom“, a na fotografiji je ostalo zabeleženo kakvu su odeću nosili domaćin i domaćica, koji su pozirali ispred svoje kuće.

Prizori iz sela slikani su u okolnoj Drači, Stanovu, Donjoj Sabanti, a koliko je i u pretprošlom veku bilo važno ostaviti trag govori i fotografija iz 1880. godine iz Ateljea S. Jovanovića, koja se čuva u Etnografskom muzeju u Beogradu. Na njoj je, kako je naslovljena, seljak Pavle Nikitović u nošnji tog doba, ozbiljnog izraza lica i štucovanih brkova.

Ovu izložbu, zajedno sa fotografijama stare varoši, organizovao je Narodni muzej u Kragujevcu u zgradi Okružnog načelstva u globalnoj manifestaciji Noć muzeja.
Tekst i foto: Biljana Nenković