Sekretarijat Ramsarske konvencije (Konvencije o vlažnim područjima) usvojio je nominaciju Đerdapa za upis na Listu međunarodno značajnih vlažnih staništa.
Nominaciju je koordiniralo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, na osnovu nominacione studije koju je uradio Zavod za zaštitu prirode Srbije.
Nakon poslednjih izmena i dopuna podataka o biodiverzitetu koje je Zavod uradio 2019. godine, u skladu sa zahtevima Sekretarijata Ramsarske konvencije, Republika Srbija je sredinom ove godine, na osnovu odluke Vlade i zvanično podnela nominaciju za proglašenje Područja Đerdapa za Ramsarsko područje, jedanaesto u našoj zemlji.
Ovim proglašenjem je područje Nacionalnog parka Đerdap steklo još jedan vid međunarodne zaštite, nakon proglašenja za Geopark, takođe u ovoj godini.
Ramsarska kovencija odnosi se na zaštitu močvarnih područja od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica.
Konvencija je dobila naziv po iranskom gradu Ramsaru gde je i usvojena 2. februara 1971. godine, a SFR Jugoslavija ju je ratifikovala 1977. godine.
Na teritoriji 170 država članica, ugovornih strana Ramsarske Konvencije, do sada je proglašeno 2.341 Ramsarsko područje, uključujući i 18 prekograničnih, u ukupnoj površini od 252.489.973 hektara.
Đerdap je 11. područje u Srbiji koje je proglašeno za međunarodno značajno vlažno područje.
Usvajanjem nominacije Đerdapa, na prostoru naše zemlje nalazi se blizu 0,06 odsto teritorije proglašene za svetski značajna međunarodna vlažna područja.
Deset područja u Srbiji, koja su na Listi međunarodno značajnih vlažnih područja, prostiru se na 63,919 hektara (Peštersko polje, Gornje Podunavlje, Koviljsko-Petrovaradinski-rit, Labudovo okno, Ludaško jezero, Obedska bara, Slano Kopovo, Stari Begej-Carska bara, Zasavica, Vlasina), dok područje Đerdap zauzima prostor veći od svih tih područja.
Granica Ramsarskog područja „Đerdap“ obuhvata Nacionalni park Đerdap i međunarodno značajno područje za ptice Mala Vrbica, koje se nalazi van granica Nacionalnog parka.
Najveći broj vlažnih staništa je smešten u uzvodnom delu Parka i nastao je kao rezultat podizanja nivoa vode uzvodno od brane i stalnog plavljenja okolnih površina.
Dunav sa Đerdapskom klisurom predstavlja migratorni put mnogih migratornih vrsta ptica, a po svom značaju na tom putu se izdvaja lokalitet Mala Vrbica, zbog čega je i uključen u Listu međunarodno značajnih područja za ptice, područja definisanih u okviru programa koji na svetskom nivou vodi međunarodna organizacija BirdLife International.
Đerdapska klisura je najveća i najstarija vodena probojnica u Evropi, koja povezuje vodene basene zapada i istoka.
Pripada retkim predelima na našem kontinentu, kako zbog prisustva velikog broja geoloških, paleontoloških, geomorfoloških, klimatskih, edafskih, florističkih, fitocenoloških, fitogeografskih i faunističkih specifičnosti, tako i zbog kulturno-istorijskih i arheoloških fenomena.
Područje Đerdapa se odlikuje velikom složenošću, izdiferenciranošću i raznovrsnošću šumske i žbunaste vegetacije. Utvrđeno je prisustvo 57 šumskih zajednica, od čega čak 40 zajednica ima reliktni karakter.
Ukupno je zabeleženo 1.013 taksona vaskularne flore, što čini nešto više od četvrtine ukupne flore Srbije.
Diverzitet svih faunističkih grupa je izuzetan. Faunu sisara čini preko 50 vrsta, od čega je naročito značajna bogata fauna slepih miševa; prisutno je oko 23 vrste vodozemaca i gmizavaca, a bogatu i raznovrsnu faunu riba, od kojih većina živi u Đerdapskom jezeru i Dunavu, čini čak 61 vrsta.
Od faune insekata najbolje je istražena fauna dnevnih leptira, koja broji preko 100 vrsta, zbog čega je Đerdap svrstan u odabrana područja za dnevne leptire u Srbiji.
Među životinjskim svetom, najbogatija je fauna ptica, koja je predstavljena sa oko 170 vrsta, od kojih su 110 gnezdarice. Zbog raznovrsnosti ornitofaune i prisustva retkih, ugroženih i vrsta od značaja za zaštitu, područje Nacionalnog parka Đerdap je uključeno u Listu međunarodno značajnih područja za ptice.
Zavod za zaštitu prirode Srbije je utvrdio preliminarnu listu od 68 potencijalnih Ramsarskih područja u Srbiji, a njihova zaštita postaje sve važniji segment jačanja ekološke mreže i pripreme za Evropsku mrežu prirodnih dobara Natura 2000.
Izvor: RTS
Foto: RTS
Sekretarijat Ramsarske konvencije (Konvencije o vlažnim područjima) usvojio je nominaciju Đerdapa za upis na Listu međunarodno značajnih vlažnih staništa.
Nominaciju je koordiniralo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, na osnovu nominacione studije koju je uradio Zavod za zaštitu prirode Srbije.
Nakon poslednjih izmena i dopuna podataka o biodiverzitetu koje je Zavod uradio 2019. godine, u skladu sa zahtevima Sekretarijata Ramsarske konvencije, Republika Srbija je sredinom ove godine, na osnovu odluke Vlade i zvanično podnela nominaciju za proglašenje Područja Đerdapa za Ramsarsko područje, jedanaesto u našoj zemlji.
Ovim proglašenjem je područje Nacionalnog parka Đerdap steklo još jedan vid međunarodne zaštite, nakon proglašenja za Geopark, takođe u ovoj godini.
Ramsarska kovencija odnosi se na zaštitu močvarnih područja od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica.
Konvencija je dobila naziv po iranskom gradu Ramsaru gde je i usvojena 2. februara 1971. godine, a SFR Jugoslavija ju je ratifikovala 1977. godine.
Na teritoriji 170 država članica, ugovornih strana Ramsarske Konvencije, do sada je proglašeno 2.341 Ramsarsko područje, uključujući i 18 prekograničnih, u ukupnoj površini od 252.489.973 hektara.
Đerdap je 11. područje u Srbiji koje je proglašeno za međunarodno značajno vlažno područje.
Usvajanjem nominacije Đerdapa, na prostoru naše zemlje nalazi se blizu 0,06 odsto teritorije proglašene za svetski značajna međunarodna vlažna područja.
Deset područja u Srbiji, koja su na Listi međunarodno značajnih vlažnih područja, prostiru se na 63,919 hektara (Peštersko polje, Gornje Podunavlje, Koviljsko-Petrovaradinski-rit, Labudovo okno, Ludaško jezero, Obedska bara, Slano Kopovo, Stari Begej-Carska bara, Zasavica, Vlasina), dok područje Đerdap zauzima prostor veći od svih tih područja.
Granica Ramsarskog područja „Đerdap“ obuhvata Nacionalni park Đerdap i međunarodno značajno područje za ptice Mala Vrbica, koje se nalazi van granica Nacionalnog parka.
Najveći broj vlažnih staništa je smešten u uzvodnom delu Parka i nastao je kao rezultat podizanja nivoa vode uzvodno od brane i stalnog plavljenja okolnih površina.
Dunav sa Đerdapskom klisurom predstavlja migratorni put mnogih migratornih vrsta ptica, a po svom značaju na tom putu se izdvaja lokalitet Mala Vrbica, zbog čega je i uključen u Listu međunarodno značajnih područja za ptice, područja definisanih u okviru programa koji na svetskom nivou vodi međunarodna organizacija BirdLife International.
Đerdapska klisura je najveća i najstarija vodena probojnica u Evropi, koja povezuje vodene basene zapada i istoka.
Pripada retkim predelima na našem kontinentu, kako zbog prisustva velikog broja geoloških, paleontoloških, geomorfoloških, klimatskih, edafskih, florističkih, fitocenoloških, fitogeografskih i faunističkih specifičnosti, tako i zbog kulturno-istorijskih i arheoloških fenomena.
Područje Đerdapa se odlikuje velikom složenošću, izdiferenciranošću i raznovrsnošću šumske i žbunaste vegetacije. Utvrđeno je prisustvo 57 šumskih zajednica, od čega čak 40 zajednica ima reliktni karakter.
Ukupno je zabeleženo 1.013 taksona vaskularne flore, što čini nešto više od četvrtine ukupne flore Srbije.
Diverzitet svih faunističkih grupa je izuzetan. Faunu sisara čini preko 50 vrsta, od čega je naročito značajna bogata fauna slepih miševa; prisutno je oko 23 vrste vodozemaca i gmizavaca, a bogatu i raznovrsnu faunu riba, od kojih većina živi u Đerdapskom jezeru i Dunavu, čini čak 61 vrsta.
Od faune insekata najbolje je istražena fauna dnevnih leptira, koja broji preko 100 vrsta, zbog čega je Đerdap svrstan u odabrana područja za dnevne leptire u Srbiji.
Među životinjskim svetom, najbogatija je fauna ptica, koja je predstavljena sa oko 170 vrsta, od kojih su 110 gnezdarice. Zbog raznovrsnosti ornitofaune i prisustva retkih, ugroženih i vrsta od značaja za zaštitu, područje Nacionalnog parka Đerdap je uključeno u Listu međunarodno značajnih područja za ptice.
Zavod za zaštitu prirode Srbije je utvrdio preliminarnu listu od 68 potencijalnih Ramsarskih područja u Srbiji, a njihova zaštita postaje sve važniji segment jačanja ekološke mreže i pripreme za Evropsku mrežu prirodnih dobara Natura 2000.
Izvor: RTS
Foto: RTS
Đerdap proglašen za međunarodno značajno vlažno područje
Sekretarijat Ramsarske konvencije (Konvencije o vlažnim područjima) usvojio je nominaciju Đerdapa za upis na Listu međunarodno značajnih vlažnih staništa.
Nominaciju je koordiniralo Ministarstvo za zaštitu životne sredine, na osnovu nominacione studije koju je uradio Zavod za zaštitu prirode Srbije.
Nakon poslednjih izmena i dopuna podataka o biodiverzitetu koje je Zavod uradio 2019. godine, u skladu sa zahtevima Sekretarijata Ramsarske konvencije, Republika Srbija je sredinom ove godine, na osnovu odluke Vlade i zvanično podnela nominaciju za proglašenje Područja Đerdapa za Ramsarsko područje, jedanaesto u našoj zemlji.
Ovim proglašenjem je područje Nacionalnog parka Đerdap steklo još jedan vid međunarodne zaštite, nakon proglašenja za Geopark, takođe u ovoj godini.
Ramsarska kovencija odnosi se na zaštitu močvarnih područja od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica.
Konvencija je dobila naziv po iranskom gradu Ramsaru gde je i usvojena 2. februara 1971. godine, a SFR Jugoslavija ju je ratifikovala 1977. godine.
Na teritoriji 170 država članica, ugovornih strana Ramsarske Konvencije, do sada je proglašeno 2.341 Ramsarsko područje, uključujući i 18 prekograničnih, u ukupnoj površini od 252.489.973 hektara.
Đerdap je 11. područje u Srbiji koje je proglašeno za međunarodno značajno vlažno područje.
Usvajanjem nominacije Đerdapa, na prostoru naše zemlje nalazi se blizu 0,06 odsto teritorije proglašene za svetski značajna međunarodna vlažna područja.
Deset područja u Srbiji, koja su na Listi međunarodno značajnih vlažnih područja, prostiru se na 63,919 hektara (Peštersko polje, Gornje Podunavlje, Koviljsko-Petrovaradinski-rit, Labudovo okno, Ludaško jezero, Obedska bara, Slano Kopovo, Stari Begej-Carska bara, Zasavica, Vlasina), dok područje Đerdap zauzima prostor veći od svih tih područja.
Granica Ramsarskog područja „Đerdap“ obuhvata Nacionalni park Đerdap i međunarodno značajno područje za ptice Mala Vrbica, koje se nalazi van granica Nacionalnog parka.
Najveći broj vlažnih staništa je smešten u uzvodnom delu Parka i nastao je kao rezultat podizanja nivoa vode uzvodno od brane i stalnog plavljenja okolnih površina.
Dunav sa Đerdapskom klisurom predstavlja migratorni put mnogih migratornih vrsta ptica, a po svom značaju na tom putu se izdvaja lokalitet Mala Vrbica, zbog čega je i uključen u Listu međunarodno značajnih područja za ptice, područja definisanih u okviru programa koji na svetskom nivou vodi međunarodna organizacija BirdLife International.
Đerdapska klisura je najveća i najstarija vodena probojnica u Evropi, koja povezuje vodene basene zapada i istoka.
Pripada retkim predelima na našem kontinentu, kako zbog prisustva velikog broja geoloških, paleontoloških, geomorfoloških, klimatskih, edafskih, florističkih, fitocenoloških, fitogeografskih i faunističkih specifičnosti, tako i zbog kulturno-istorijskih i arheoloških fenomena.
Područje Đerdapa se odlikuje velikom složenošću, izdiferenciranošću i raznovrsnošću šumske i žbunaste vegetacije. Utvrđeno je prisustvo 57 šumskih zajednica, od čega čak 40 zajednica ima reliktni karakter.
Ukupno je zabeleženo 1.013 taksona vaskularne flore, što čini nešto više od četvrtine ukupne flore Srbije.
Diverzitet svih faunističkih grupa je izuzetan. Faunu sisara čini preko 50 vrsta, od čega je naročito značajna bogata fauna slepih miševa; prisutno je oko 23 vrste vodozemaca i gmizavaca, a bogatu i raznovrsnu faunu riba, od kojih većina živi u Đerdapskom jezeru i Dunavu, čini čak 61 vrsta.
Od faune insekata najbolje je istražena fauna dnevnih leptira, koja broji preko 100 vrsta, zbog čega je Đerdap svrstan u odabrana područja za dnevne leptire u Srbiji.
Među životinjskim svetom, najbogatija je fauna ptica, koja je predstavljena sa oko 170 vrsta, od kojih su 110 gnezdarice. Zbog raznovrsnosti ornitofaune i prisustva retkih, ugroženih i vrsta od značaja za zaštitu, područje Nacionalnog parka Đerdap je uključeno u Listu međunarodno značajnih područja za ptice.
Zavod za zaštitu prirode Srbije je utvrdio preliminarnu listu od 68 potencijalnih Ramsarskih područja u Srbiji, a njihova zaštita postaje sve važniji segment jačanja ekološke mreže i pripreme za Evropsku mrežu prirodnih dobara Natura 2000.
Izvor: RTS
Foto: RTS
