Насловна ТЕМЕ ЖИВОТ Astragan – kapa od najmekše jagnjeće kože

Astragan – kapa od najmekše jagnjeće kože

133

Astragan je svečana kapa koju su nosili viđeniji momci u Srbiji. Pravljena je od najmekše jagnjeće kože. Danas je retko ko pravi jer je teško nabaviti materijal. Ipak, na jednom od sajmova naišli smo na čurčiju koji je imao u svojoj ponudi. Miroslav Vujinović bio je raspoložen da priča za Dobro jutro.

–  Vlasnik sam ćurčijske radnje „Tina 95“, koja je osnovana 16. juna 1952. godine i od tada radi u kontinuitetu. Vodio je otac, pa sam ja nastavio. Osnovna delatnost je prerada kože, odnosno ćurčijski zanat, što podrazumeva otkup i preradu kože do finalnog proizvoda. Glavni proizvodi su kožun i sve vrste šubara od jagnjećih koža i plemenitog krzna, onoliko koliko društvo dozvoljava – priča Miroslav dok u rukama prevrće kože kako bih videla debljinu, kvalitet i osetila pod prstima neospornu mekoću vune.

– Kožu otkupljujem od individualnih poljoprivrednih proizvođača, samo ono što je kvalitetno i koliko imam potrebe za tim. Toliko i prerađujem. Štavljenje ne mogu da radim jer sam sam, a nema zainteresovanih radnika, ni da pomažu, ni za dnevnicu – iako je sam od posla ne odustaje, sve što od jagnjeće kože može da napravi je napravio.

– Ima raznih proizvoda, tu su i jagnjeće šubare i astragani. Astragan je od jagnjeće kože koje jagnje ima kad ga ovca tek ojagnji, i to do uginuća ili dok ga ovca ne oliže i skine mu taj sloj koji dozvoljava ovakav materijal. Već kad poraste to nije to –  mada me je pomalo šokirala činjenica od čega se ta kapa pravi, trudila sam se da ne pridajem značaju. Ipak,  tu su i druge šubare. 

Muška bela šubara

– Sve se radi po šnitovima. Radi se posebno gornji deo – šubara, a posebno postava koja mora biti par santimetara manja. Pored toga na postavu ide učvršćivač, da bi mogla da se zategne za glavu. Ta tolerancija je do pet santimetara da spolja ne osetimo –  i jedno i drugo je od čiste jagnjeće kože, samo što se postava šiša.

Muška šišana bela šubara

– I jedno i drugo je od jagnjeće kože, s  tim što postava ide na šišanje da bi bila manja. Sastav je šubare su koža i konac. Imamo tu i jagnjeće bele, samo što je na njima urađeno krećenje vune na tri ili dva santimetra, onoliko koliko kupac traži. Isto i unutra da li traže  sa debljom ili tanjom kožom za postavu – a koža je, po rečima ćurčije, mekanija što je jagnje mlađe.

Ženska šubara od jareće kože sa slobodnim obodom

– Što je mlađe jagnje koža je mekanija i tanja. Za šubare baš zbog toga ide jagnjeća, da bude mekana. Ženske šubare se isto rade od jagnjeće, ali i od jareće kože. Jareća se pravi od šest istih delova koji se sastavljaju, pored toga ima slobodan obod, ne učvršćuje se, da bi mogao da se spušta u zavisnosti od hladnoće i koliko želite da zaštitite glavu – osim šubara majstor izrađuje i kožune za koje je, u zavisnosti od veličine, potrebno od tri do pet koža.

Kožuni

– Kožuni se prave tako što se jagnjeća koža prvo štavi do nivoa koji odgovara za bojenje, zatim ide na bojenje. Ona koja nije za bojenje koristi se dalje za nešto drugo, za HTZ opremu sa ciradom od gore ili ide za postave za šubarice, gde lik kože ne odgovara bitno je da koža odgovara. Kožuni su isključivo  od svrljiškog jagnjeta. Za jedan kožun normalne veličine potrebno je tri kožice. Što su veće ide od četiri do pet ukoliko je čovek iznad sto kilograma – i nije svejedno koja se koža i od kog jagnjeta koristi. Za ove kožune najbolje je svrljiško jagnje.  

– Može i drugo, ali je drugačiji sam sastav kože unutra. Različit je kod svrljiškog, različit kod cigaje, merino ne može da se  koristi jer koža kod njih nije kvalitetna, one su više za vunu. Svrljiško jagnje ili domaća ovca dobra je zato što ima dovoljnu gustinu da kad se skrati vuna ostane dovoljno gusta za takav odevni predmet. Ranije kako nije bilo šišanja je bilo onako kako je na samoj ovci. Danas pored upotrebne vrednosti treba da ima i estetsku –  zaključio je ćurčija Miroslav Vujinović.

Interesovanja ima, broj jedan  je nostalgija, a drugo je stvarna potreba. Bitno je i to što je kod jagnjeće i ovčje kože konstantna temperatura na koži 28 stepeni. Pored svakog vlakna je pora koja se širi i skuplja posle 28 stepeni, fenom možete da zagrejete i da vidite da se pore šire i koža diše. Zato niste nikad videli čoveka da skine šubaru i da mu se glava oznojila. Regulator je toplote, njen zadatak je da drži temperaturu od 28 stepeni – objasnio je Miroslav.