Prethodna godina ostavila je zalihe malina malim hladnjačarima koji nisu izvoznici, već robu plasiraju na domaćem tržištu, kao i izvoznicima imaju neplaćenu malinu na lageru. Problem je nastao jer je u vreme korone 2021. godine porasla potražnja za malinom, te su izvoznici mogli da plate veću cenu u proleće 2022. godine za prošlogodišnji rod. Dok su veliki odredili cenu, mali hladnjačari su radili za razliku od 30 dinara po kilogramu, u šta je uračunat i sabir, zamrzavanje, otkup, struja, kalo, radnici, porezi. Veliki hladnjačari su diktirali i cenu sveže maline za sezonu 2022. godine, te su u avgustu oborili cenu zamrznute maline, što napravilo problem malim hladnjačarima koji od septembra te godine traže pomoć.
– Mali hladnjačari su prepušteni velikim hladnjačarima koji su izvozili maline u dobrom kontingentu i ceni. Zato su najveći gubitnici mali hladnjačari koji su pred bankrotom i gašenjem. Ugroženi su i proizvođači kojima malina nije isplaćena, a u nju su mnogo uložili – kaže Božo Joković, predstavnik hladnjačara iz Arilja, naglašavajući da gubimo proizvodnju i, umesto da uvodimo nove sorte i tehnologije, preradu, mi se vraćamo u prošlost. Rešenje je u uzimanju kredita, kaže Joković.
– Mislimo da puno domaćih i stranih faktora utiče na trenutno stanje u malinarstvu. Za partnera hoćemo samo državu, da pokrenemo neke nove modele rada, razvoja, prerade i plasmana maline na svetsko tržište koje našu malinu prepoznaje kao broj jedan – izjavio je Božo Joković.
Tekst: Z. D.
