Svetlost je jedan od klimatskih biofaktora , neophodan za normalan razvoj biljaka. Sunce je glavni izvor svetlosti. Biljkama služi kao izvor energije I gotovo svi fiziološki procesi se odvijaju pod uticajem svetlosti. Sam prinos I kvalitet krmnih biljaka mnogo zavisi od količine I kvaliteta svetlosti. Uticaj svetlosti na biljke zavisi od sastava sunčeve svetlosti I trajanja dužine osvetljenja. Sunčeva svetlost ima spektar različitih talasnih dužina I to od 280 nm do preko 800 nm. Zraci kratkih talasnih dužina ultraljubičasti ( od 300-400 nm) nepovoljno deluju na biljke, zona od 500-700 nm važna je za biljke I za njihovu ishranu putem asimilacije CO2, zraci talasne dužine preko 700 nm su takođe korisni za biljke.
Na intezitet sunčeve svetlosti se može uticati veličinom vegetacionog prostora, a takođe I načinom gajenja travnih biljaka. Jača senka kod trava , travno leguminoznih smeša I nekih krmnih biljaka smanjuje kvalitet I visinu prinosa. Veliki broj travnih biljaka ima izražen zahtev za svetlošću. Leptirnjače slabije podnose senku u odnosu na trave. Travnjaci gajeni u senci imaju slabiju hranjivu vrednost u odnosu na travnjake koji su imali dovoljno svetlosti. Biljke takođe reaguju I na promenu dužine trajanja dana I to tako da sama promena utiče na porast I razviće, prinos krme I zrna. Ta reakcija se naziva fotoperiodizam.
Sve travnjačke biljke se mogu podeliti na :
1.biljke kratkog dana,
2.biljke dugog dana I
3.neutralne
Biljke kratkog dana ( osvetljenje do 14 časova) su : sirak, proso, sudanska trava I dr.
Biljke dugog dana ( osvetljenje preko 14 časova) su veći broj trava I leguminoza, primer je žuti zvezdan koji za obilno cvetanje traži dužinu svetlosti preko 16 časova.
Neutralne biljke koje postižu reproduktivno razviće bez obzira na dužinu osvetljenja I tu spadaju lucerka, brojne vrste leptirnjača I trava.
Ako biljku koja reaguje na dužinu dana, a pripada biljkama kratkog dana prebacimo u u kraj gde je duži dan ona će produžiti vegetativni porast( povećava biljnu masu), kasniti sa cvetanjem ili uopšte neće da cveta. Ta promena može biti korisna ukoliko želimo dobiti krmu.
Piše: Dipl.ing. Miloš Nikoletić