Piše: Vesna Savić
Na putu od njive do trpeze i od farme do viljuške, hrana prolazi trnovit put. Zagađivači su brojni i raznovrsni, pa hrana „pokupi“ štetne bakterije, viruse, parazite ili hemijske sastojke koji su odgovorni za prenos više od 200 bolesti – od dijareje do karcinoma, često kobnih po živote ljudi. Nove pretnje bezbednosti hrane nastaju gotovo svakodnevno. Promene u proizvodnji, distribuciji i korišćenju hrane, promene u životnoj sredini, pojava novih patogena, sve otpornijih mikroba – izazov su svim nacionalnim sistemima koji brinu o bezbednosti hrane. Svetski dan bezbednosti hrane – 7. jun, treću godinu zaredom obeležava se na celoj planeti, pa i kod nas, i trebalo bi da podstakne na zaustavljanje bolesti koje se prenose putem hrane i od kojih godišnje oboleva oko 600 miliona ljudi u svetu.
Uspostavljanjem Svetskog dana bezbednosti hrane, Ujedinjene nacije želele su da usmere pažnju na uticaj nebezbedne hrane na zdravlje ljudi. Prema podacima UN, svake godine jedan od 10 ljudi oboleva od nebezbedne hrane, a oko 420.000 ljudi od nje i umire, od čega je 125.000 dece mlađe od pet godina. Takva hrana pretnja je ne samo čovekovom zdravlju, već i privredi, nanosi štetu trgovini, pa se dešava da se hrana baca, i to u vreme kad ima na stotine miliona gladnih u svetu. Računice kazuju da se godišnje baci čitava planina hrane kojom bi se popunila kupa visoka 2,5 kilometra i prečnika tri kilometra. Istovremeno, od gladi u svetu godišnje umire oko 20 miliona ljudi.
Da bi se količina hrane povećala tako da bar pribižno odgovori potrebama planete, Svetska zdravstvena organizacija (SZO), zajedno s Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO), pomaže zemljama da podstiču, u skladu s Prehrambenim kodeksom, zbirkom međunarodnih standarda i pravila, proizvodnju i distribuciju zdrave hrane, i doprinose sprečavanju i otkrivanju bolesti uzrokovanih nebezbednom hranom.
Srbija zemlja dobre hrane
Nove pretnje bezbednosti hrane nastaju gotovo svakodnevno. U našim centrima za javno zdravlje upozoravaju i podsećaju na to da je centralna uloga politike bezbednosti hrane da osigura zaštitu ljudskog zdravlja, zdravlja biljaka i životinja. Prvi čovek Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije Branislav Nedimović tvrdi da je naš cilj povećanje obima proizvodnje hrane, uz podsticaj razvoju seoskog turizma, promociju tradicionalnih proizvoda i proizvoda s oznakama geografskog porekla i da jačamo ugled Srbije kao zemlje koja stvara, pre svega, bezbednu i kvalitetnu hranu. Ostvarenje ovih ciljeva, između ostalog, teče i kroz intenzivnu saradnju s međunarodnim partnerima.