Насловна РАЗНО Zanemaren značaj i zaštita podzemnih voda

Zanemaren značaj i zaštita podzemnih voda

1839

Suprotno laičkim tumačenjima da su podzemne vode zaštićene jer su sakrivene ispod zemlje i da su njihove količine neograničene, one su veoma su osetljive na zagađenje, a dostupne količine i obnovljivost su veoma fleksibilne kategorije, piše Danas.

Izbijanje pandemije korona virusa i briga za zdravlje zajednice prisilili su organizatore da prvi put otkažu Svetsku nedelju voda, koja je trebalo da se jubilarni 30. put održi u Stokholmu, od 23. do 28. avgusta. Poput mnogih globalnih događaja i ovaj izuzetno uticajan i respektabilan skup otkazan je i preseljen na virtuelni nivo.

Ovogodišnja tema ”Voda i klimatske promene – ubrzavanje akcije“, fokus stavlja na inovacije, nauku i aktivnosti koje se preduzimaju za adekvatan odgovor na klimatske promene u budućnosti.

Dr Džon Čeri dobitnik je Stokholmske nagrade za vodu 2020. godine za istraživanje koje je podiglo svest o porastu ugroženosti podzemnih voda u svetu. Ovaj poznati hidrogeolog uspostavio je novu oblast istraživanja koja je dovela do boljeg razumevanja zagađenja podzemnih voda kao i efikasnijih metoda za rešavanje problema zagađenja. Dr Čeri je počeo pionirski da proučava potpuno novu granu teorijske i praktične nauke koja se odnosi na razumevanje načina na koji se zagađivači podzemnih voda javljaju i kreću u prirodnom okruženju.

Od ukupnih voda na planeti 97,5% čine slane vode svetskog mora, slatkovodne sveže vode čine svega 2,5%, od tog malog dela 68,7% vode se nalazi zarobljeno u glečerima i večitom snegu, 30% čine podzemne vode, a sve ostalo (reke, jezera, močvare) predstavljeno je sa preostalih 1,3%. Imajući u vidu takvu raspodelu svetskih voda, opravdana je tvrdnja da su podzemne vode zaista zapostavljeno blago.

Suprotno laičkim tumačenjima da su zaštićene jer su sakrivene ispod zemlje i da su njihove količine neograničene, one su veoma su osetljive na zagađenje, a dostupne količine i obnovljivost su veoma fleksibilne kategorije. Često se previdi i činjenica, koju ističe ovogodišnji laurelat iz Stokholma, ali i podaci iz globalnih statistika da danas gotovo polovina globalnog stanovništva pije podzemne vode.

U Srbiji u ovom trenutku imamo dovoljno vodnih resursa, ali ukoliko ne budemo pažljivo planirali njihovo racionalno korišćenje i pozabavili se pitanjem podzemnih voda i njihove dostupnosti, u vremenu klimatskih izazova možemo veoma lako ostati bez njih.

Opservacija uticaja klimatskih promena na podzemne vode Srbije gotovo da i ne postoji, monitoring je parcijalno organizovan i svakako nedovoljan za ozbiljnija predviđanja uticaja klimatskih promena u budućnosti, i sve to uz činjenicu da više od 70 odsto stanovništva Srbije u sistemima za javno vodosnabdevanje koristi izvorišta podzemnih voda.

Danas