Насловна РАЗНО „Selo na klik – nekom da, nekom tek treba da bude“

„Selo na klik – nekom da, nekom tek treba da bude“

348

Koliko su žene u selima širom Srbije digitalno pismene razgovaralo se na Konferenciji od digitalnoj pismenosti i samozapošljavanju žena u ruralnim područjima „Selo na klik“. Ova konferencija čiji je organizator udruženje građana Centar Spektar, uz podršku Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, okupila je više od 80 žena, predstavnica udruženja iz cele Srbije. Među njima su bile poljoprivrednice, žene koje se bave seoksim turizmom i ostalim vidovima preduzetništva i sve od Vojvodine do krajnjeg juga zemlje, različitog doba i iskustava, željne znanja i razmene već stečenih stigle su u Privrednu komoru Srbije.

Polazna tačka ove konferencije bio je podatak da je tek nešto oko 27,3 odsto žena u ruralnim sredinama digitalno pismeno. Ono što je poražavajuće i što brine više nego digitalna pismenost je to što je 88 posto žena u ruralnim sredinama u podređenom položaju i ne poseduje kuću ili zemlju. Sa pojavom digitalnog opismenjavanja i poslovanja žene su dobile šansu da pokažu koliko mogu i znaju.

Malina Stanojević, predsednica udruženja žena „Sačuvajmo selo“ iz Priboja govoreći o problemima sa kojima se suočavala na samom terenu tokom digitalnog obučavanja, poručila je:

– Opredelili smo se da radimo ono što je najkorisnije ženama i što će im najbrže koristiti i odlučili smo da se posvetimo edukacijama žena na selu. Proces edukacije je bio dug, bilo je potrebno promeniti svest žena, da vrednuju to što rade. Ono što je još potrebnije je raditi sa muškarcima, objasniti njima važnost uključivanja žena u digitalnu komunikaciju. Kako se dešavao pomak i napredak tako su i domaćinstva u mom kraju prepisivana na žene – objasnila je Malina Stanojević, zahvaljujući institucijama na pomoći. Institucije i njihovu pomoć pomenula je i Gordana Šoškić, iz sela Taraša u blizini Zrenjanina. Vlasnica Biofarme, se nije dvoumila da 2006. godine ostavi državni posao i započne za organsku proizvodnju.

– Velika je pomoć kada državne institucije daju bespovratna sredstva, do čak 80, 90 posto – rekla je napominjući da su žene u Vojvodini uvek imale podršku svojih porodica i da je najbitnije da su sve to porodična gazdinstva i pododično poslovanje. A priliku za poslovanje prepoznala je i postala primer dobre prakse Jelena Ružić, vlasnica onlajn prodavnice „Ženska pijaca“, koja okuplja devet ženskih poljoprivrednih gazdinstava i dve ženske preduzetničke radnje u internet prodaji iz Kolubarskog okruga.

– Ženska pijaca je projekat započet 2019. godine u cilju okupljanja i umrežavanja poljoprivrednica Kolubarskog okruga. U međuvremenu desila se pandemija koja je donela probleme u distribuciji i oglašavanju, zbog zabrane kretanja i zatvaranja pijaca. U početku je onlajn prodaja bila opcija a sad nešto u čemu vidimo svoje prednosti – zaključila je Jelena Ružić sa čime su saglasne i Ana Nikodijević, vlasnica prehrambenog  brenda „Anine domaće zimnice“ iz opštine Topola  i Jelena Todorović ispred seoskog turističkog kompleksa „Malo selo Bojanići“ iz Čajetine. Njima su digitalna tehnologija i društvene mreže bile sredstvo za unapređivanje poslovanja. Kako bi svako selo bilo na klik, Milena Bićanin viša savetnica iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacije je najavila novi projekat ministarstva.  

– Pored programa podrške za digitalno opismenjavanje žena na selu, MTT će se u periodu do 2024. godine usmeriti na projekat koji se tiče zajedničke izgradnje širokopojasne komunikacione infrastrukture u ruralnim predelima Srbije – dok ne bude tako postavlja se pitanje kako će se žene digitalno opismeniti ukoliko nemaju internet i pametne telefone.

Tekst i foto: Zorica Dragojević