Balans između postojećeg ploda i budućeg roda

U prethodnom broju smo pisali kakva je uloga pojedinih elemenata, pre svega azota, bora i cinka, ali i hormona i brasinosteroida u procesu kretanja vegetacije i efikasnijeg oprašivanja i funkcionalne oplodnje voća. Rekli smo da primenu svakog elementa, hormona ili biostimulatora uopšte valja, usaglasiti sa stadijumom vegetacije i  potrebama biljaka,

NAJNOVIJE

Ginko iz ledenog doba

Ginko biloba se može videti kao usamljeni gorostas i na našim okućnicama. Iako mu se „godine ne vide“ u našim

Bez sertifikata nema kupovine ali ni subvencija

U cilju bezbedne primene sredstava za zaštitu bilja i zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

Vreme rasađivanja određuje datum setve

Da bi baštovani manje brinuli da li su negde pogrešili, nije na odmet znati da se pre početka ovog posla

Biopreparati iz kuhinje i bašte

POVRTARI SVE VIŠE IZBEGAVAJU HEMIJU Većina veoma efikasnih biopreparata može da se napravi od ostataka povrća posle pripreme obroka. Naravno,

Ovčarstvo kao zanimanje porodice Đorđević

Nenad Đorđević iz sela Krševica, kod Bujanovca, je ozbiljno počeo da razmišlja da se bavi ovčarstvom tek kada mu je

Proleće u voćnjaku

20 DŽEPNIH KNJIGA Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje

100 JELA SRBIJE

Knjiga “100 jela Srbije” - kuvar za sve generacije, kako za početnike, tako i za vrsne kuvare i kuvarice. Želja nam je da vas podsetimo i da sačuvamo od zaborava naša tradicionalna, narodna jela i mirise domaćih kuhinja.

20 DŽEPNIH KNJIGA

Serijal od 20 džepnih knjiga koji sadrži “Moj voćnjak”, “Moj povrtnjak”, “Moj vinograd” i “Moje cveće”. Knjige u formatu 16x12cm u punom koloru na 64 strane, lake za korisćenje i uvek pri ruci. “Moj voćnjak” će vas upoznati kako da krenete i počnete da formirate svoj zasad, pripremite zemljište i odaberete voćnu vrstu.

100 LEKOVITIH BILJAKA SRBIJE

Koliko je dobar osećaj kad popijemo čaj od biljaka koje smo sami ubrali? A koliko puta smo se zapitali kada smo u prirodi kako se zove ova biljka, za čega je dobra i koji deo da uberem? Konačno, možete da krenete u prirodu, na livadu, planinu, reku... i da lakim prelistavanjem pronađete jednu od 100 biljaka oko vas.

DOBRO JUTRO ČASOPIS

Dobro jutro je časopis namenjen poljoprivrednicima i ljubiteljima prirode — pokriva teme kao što su povrtarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, lekovito i začinsko bilje, pčelarstvo, životinjski svet, ekologija i slične oblasti.

Ginko iz ledenog doba

Ginko biloba se može videti kao usamljeni gorostas i na našim okućnicama. Iako mu se „godine ne vide“ u našim

Bez sertifikata nema kupovine ali ni subvencija

U cilju bezbedne primene sredstava za zaštitu bilja i zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

Balans između postojećeg ploda i budućeg roda

U prethodnom broju smo pisali kakva je uloga pojedinih elemenata, pre svega azota, bora i cinka, ali i hormona i

Saveti za zaštitu maline, kupine, borovnice

   I zasadi malina i kupina se nalaze  u različitim fazama razvoja, od faze mirovanja do faze glavni pupoljak počinje

FITOFTORA UGROŽAVA MALINJAKE

U našoj zemlji su stari malinjaci poslednjih godina sve kraći i uži, a novi zasadi su malobrojni. Zbog nagomilanih problema

Drvotočca otkriva crvotočina

Drvotočac (Cossus cossus) se zove i crveni drvotočac, vrbotočac i ksilofagni je insekt, što znači štetočina drveta. Gusenica koja pravi

Vreme rasađivanja određuje datum setve

Da bi baštovani manje brinuli da li su negde pogrešili, nije na odmet znati da se pre početka ovog posla

Biopreparati iz kuhinje i bašte

POVRTARI SVE VIŠE IZBEGAVAJU HEMIJU Većina veoma efikasnih biopreparata može da se napravi od ostataka povrća posle pripreme obroka. Naravno,

Proleće u voćnjaku

20 DŽEPNIH KNJIGA Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje

Izolacija plastenika štedi gorivo

Za sprečavanje gubitka toplote potrebna je dobra izolacija plastenika. To se često postiže duplim folijama ili dodatnim agrilom. Jedan od

Karenca se mora znati i poštovati

PESTICIDI I NJIHOVA BEZBEDNA PRIMENA Dok su biljke u zimskom snu, “spavaju“ i patogeni, prouzrokovači bolesti, kao i štetni insekti.

Treba znati kada posejati

PROIZVODNJA RASADA IMA SVOJA PRAVILA Proizvodnja rasada se vremenski deli na ranu, srednje ranu i kasnu. Početak marta je rezervisan

Harmonija prirode u gutljaju vina

„TRIVIĆ-NARANČIĆ“ PRVA ORGANSKA VINARIJA U SREMSKIM KARLOVCIMA Odvajkada bogom dan potes za uzgoj vinove loze u Sremskim Karlovcima, Matej, već

Mart u vinogradu

20 DŽEPNIH KNJIGA Pred vama je svih 20 džepnih knjiga iz serijala „Moj voćnjak“, „Moj povrtnjak“, „Moj vinograd“ i „Moje

Podrumarenje – novi vinski ugođaj u Karlovcima

Proslava Svetog Trifuna – zaštitnika vinogradara i vinara imala je i drugo poluvreme u Sremskim Karlovcima u  vidu novog projekta

Karlovački vinogradari proslavili svog zaštitnika Stetog Trifuna

Po običaju dužem od dve decenije karlovački vinogradari i vinari svoju slavu, Svetog Trifuna, obeležili su zajedno, na oglednom dobru

Stari dani – novo vino

Vlasnici plantaže vinograda od 28 hektara Ljubiša Stošić iz Rakovca, kod Bujanovca, i Dušan Janjić iz Živkova, kod Leskovca, su

ŽUPA FRESH FEST – NOVA ENERGIJA JEDNOG STAROG VINOGORJA

U ponedeljak, 16. februara, od 15 do 20 časova, centar Aleksandrovca postaće mesto susreta mladog vina, novih ideja i stare

Majčina dušica voli i saksiju

Majčina dušica, iako uglavnom raste kao divlja samonikla biljka, često se može videti na okućnicama i u žardinjerama na balkonima

Peršun – saveznik svakog organizma

Koliki je zdravstveni značaj peršuna odavno je poznato u prirodnoj medicini. U lečenju i spravljanju lekovitih napitaka koristi se podjednako

Čaj od svežeg peršuna

Peršun je najbolje koristiti u svežem stanju ili kao eterično ulje. Sušeni takođe ima lekovita svojstva, ali ona su značajno

Izlaz u lekovitom bilju i – zadruzi

Opština Gadžin Han, smeštena u Zaplanjskoj kotlini, u podnožju Suve planine, Seličevice i Babičke Gore, jedna je od najnerazvijenijih u

Ko se leči iz prirode vreme je za podbel, borove iglice, hrastovu koru

-Beru se listovi čuvarkuće i koriste sveži. Zna se da čuvarkuća uklanja kurije oko, a koristi se tako što se

Bela imela, lek koji raste u krošnjama drveća

Ko želi da bere lekovitu belu imelu mora od decembra pa do kraja zime više vremena da provede na drveću,

Ovčarstvo kao zanimanje porodice Đorđević

Nenad Đorđević iz sela Krševica, kod Bujanovca, je ozbiljno počeo da razmišlja da se bavi ovčarstvom tek kada mu je

Osmomartovski bazar u Kragujevcu

U Kragujevcu je sinoć održan osmomartovski noćni bazar. Tezge su bile prepune slatkiša i rukotvorina u znaku srca i cveća.

Ječmeni hleb sa lukom i vlašcem

Za pripremu ove idealne, zdrave zamene za beli hleb, potrebno je dve šolje od 2,5 dl belog brašna, jedna šolja

Osmi mart – za žene na selu dan kao i svaki drugi

Za njih je osmi mart bio samo dan kao i svaki drugi. Nije bilo ruža, karanfila, čestitki, muškog dodvoravanja kako

Praznik cveća za praznik žena

Jagorčevina, ciklama, zumbul, primula, kalanhoja, ranunkulus… deo su proizvodnog osmomartovskog asortimana cveća koji je pred Dan žena, tržištu ponudio Momčilo

Porodica Đorđević ne razmišlja da prestane sa uzgojem krava

Kada je pre deset godina Danijela Đorđević sa porodicom kupila staru kuću sa okućnicom u selu Krševica, kod Bujanovca, odmah

Javor koji menja boju lista

Retka su stabla koja mogu tokom cele godine da pružaju takav prefinjeni vizuelni užitak kao japanski javor (Acer palmatum). Njegovi

Prolećna nega zimzelenih biljaka

Na pragu proleća, kada se priroda budi, a dvorišta ponovo postaju mesta rada i planiranja, razgovarali smo sa Markom Markovićem,

Plameni mač u našem cvetnjaku

Vatreni ili plameni mač je novi izazov za ljubitelje sobnog cveća! Gaje je oni koji vole neobične biljke, i još

Zumbul prolećni čarobnjak – četiri smernice za idealnu sadnju

Dobro poznate lukovičaste biljke koje krase bezmalo svaku baštu ili balkon. Kao i sve lukovice, sade se u jesen. Sadnja

Krokus, pokus i  eto ga  najlepši žuti, ljubičasti, beli cvet

Krokusi su svima dobro poznate lukovičaste biljke prelepih cvetova, a u zavisnosti od vremena cvetanja sade se u jesen ili

Dan i noć – nije zahtevan, uspeva i u polusenci

Čest su ukras naših livada i vrtova. U narodu nailazimo i na nazive: maćuhice, maćehe, maćuhe, poljske ljubičice, livadske ljubičice,

Proleće u pčelinjaku

U aprilu kao i u svim nadolazećim mesecima pčelarske sezone, nastavljamo sa održavanjem postavljenih higijenskih pojilica u pčelinjaku. Ne zaboravimo,

Pčelinja društva se broje u proleće

Mart je mesec velikih očekivanja za pčelare. Dani postaju duži, sunce sve češće greje, priroda se polako budi, a čini

Pčele na vreme uhvatile polen leske

Vreme je prijalo pčelinjim zajednicama. Tople dane iskoristile su za prvo skupljanje polena sa leske, obnovu zaliha ugljenih hidrata potrebnih

Obiđite pčelinjak, ali ne otvarajte košnice

-Pčelinjake valja i dalje obilaziti. Ne sme se dozvoliti zamrzavanje snega na letu. -U ovom periodu ne preporučuje se otvaranje

Med lek protiv superbakterija

Moderna nauka nastavlja da istražuje kompleksnost meda, otkrivajući sve više fascinantnih svojstava koja idu daleko izvan njegove nutritivne vrednosti. Evo

Antioksidativna snaga tamnijih medova:

Boja meda često je indikator njegove antioksidativne moći. Tamniji medovi, poput medljikovca, po pravilu sadrže veće koncentracije antioksidanasa (flavonoida i

Da li znate da je Srbija jedno od najvećih nalazišta tartufa u svetu?

Malo ko zna da se upravo ispod srpske zemlje krije pravo gastronomsko blago – tartuf. Ove luksuzne gljive, poznate kao

U kragujevačkim Šumaricama raste nova vrste gljive

Nova vrsta gljive Tricholoma punctatum ili tačkasta vitezovka pronađena je na obodu Kragujevca, u memorijalnom kompleksu „21. oktobar“ u Šumaricama.

Gljive na izložbi, u berbu samo iskusni!

Gljivarsko društvo „Šumadija“ organizovalo je proteklog vikenda u Kragujevcu jubilarnu 25. po redu izložba gljiva. Ujedno je obeleženo i četvrt

Milorad od marta do decembra meseca bere pečurke na Vlašiću

Milorad Slavnić iz Banjaluke, po izgledu šumskog rastinja prepoznaje da li u šumi ima pečuraka za branje. Ako proceni da

Jul je carski mesec za berbu gljiva i lekovitog bilja

U julu su hrastove i grabove šume pune jestivih gljiva, a između ostalih i manje poznatih kao što su grmače,

Kako je Branko Pavlović iz Ćuprije postao “kralj bukovača” u Pomoravlju

Napušteni tunel ili rudarsko okno idealni su prostori za gajenja bukovača i to svojim primerom pokazuje Branko Pavlović (50) iz